Mameći ih pametnim telefonima, društvenim mrežama i aplikacijama koje, primjerice, broje kalorije, brz tehnološki razvoj većinu je uhvatio u mrežu svih mreža. Sljedeći na redu su, nema sumnje, gradovi. Jer, trenutačno, više od 70 posto stanovništva Europske unije živi u gradovima i vape za rješenjima koja će im građansku svakodnevicu i poslovanje učiniti ugodnijim i jednostavnijim. Stoga ne čudi što sve više gradskih očeva prepoznaje važnost implementacije tih pametnih rješenja, a neki od njih u tome su se već prilično udomaćili. 

Njemačka je, kao i u mnogim drugim područjima, dobar primjer kako gradove učiniti pametnijima. Štoviše, pametni gradovi bili su jedna od tema koalicijskog sporazuma aktualne njemačke vlade. O tome da takve odluke ne budu pucanj u prazno brine niz njemačkih gradova - Berlin, München, Hamburg… Oni intenzivno razvijaju projekte u području elektromobilnosti – Hamburg se bavi električnim autonomnim javnim gradskim prijevozom, a München gradi mrežu punionica za električne automobile i bicikle. Osim toga, neki manji njemački gradovi su odlučili krenuti u tom smjeru. Tako sveučilišnim i industrijskim gradom Göttingenom već neko vrijeme prometuju električni autobusi. 

Lokalni šerif

Njemačka nije izoliran slučaj i gotovo svaki grad nastoji što je više moguće implementirati pametna rješenja. Razloga tomu je nekoliko. Ponajprije, ona sprečavaju gubitak i umanjuju potrošnju vode te električne i toplinske energije pridonoseći tako energetskoj učinkovitosti i uštedama. Zatim, zahvaljujući čipovima i senzorima u kantama optimizira se prijevoz i gospodarenje otpadom, dok, primjerice, inteligentni transportni sustavi (ITS) smanjuju prometne gužve. Hrvatska, također, nastoji u svoje planove utkati što je više moguće takvih rješenja.

Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, na 5. Konferenciji Smart Cities 2019 - Pametnim rješenjima do održivoga grada, a koju je organizirao poslovni tjednik Lider, istaknuo je kako taj grad snažnije korake poduzima na području gospodarenja otpadom te razvija rješenje kojem bi se primjetno umanjilo korištenje papira u gradskoj administraciji. Također, dodao je kako on ne želi biti lokalni šerif. "Stoga smo odlučili napraviti aplikaciju otvoreni proračun kako bi građani imali uvid u gradske financije. Transparentnošću proračuna i demokraciju dižemo na višu razinu", naglasio je Hrebak. 

Otvorena optička mreža 

Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina, kazao je kako su mjerači vremena na semaforima i senzori na parkiralištima dio varaždinske svakodnevice. "Za snažniji zamah pametnih rješenja potrebna je infrastruktura kao što je optička mreža. A biti bez optičke mreže je kao biti bez struje u 20. stoljeću. Varaždin stoga namjerava u sljedeće tri godine napraviti otvorenu optičku mrežu do svakog domaćinstva", naglasio je.

Krešimir Budiša, savjetnik splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, napomenuo je kako je aplikacija Smart Split parking koja korisnicima omogućava, primjerice, brz pronalazak slobodnog parkirališnog mjesta, gradu donijela nova znanja i mnoštvo drugih korisnih informacija koje je moguće pametno koristiti. Posebice u sektoru inteligentnih transportnih sustava koje Split razvija i dalje. 

Ivana Marković, gradonačelnica Supetra, kazala je kako se splitske prometne gužve tijekom turističke sezone osjećaju i na Braču. "Kako bismo doskočili tom problemu pripremamo smart city rješenje, točnije aplikaciju koja bi korisnicima omogućavala uvid u gužvu u trajektnoj luci i popunjenost trajekata pomažući im tako u odluci kada je najbolje krenuti na put", najavila je Ivana Marković, dodajući kako se otok nastoji snažnije uključiti u čistu tranziciju, kako energetsku tako i okolišnu. 

Održiva urbana mobilnost 

Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, istaknuo je kako većina građana Zaprešića već sada ima čipove u kantama za otpad što optimizira odvoz smeća. Grad, dodao je, raspisuje natječaje za još učinkovitiju javnu rasvjetu i reciklažna dvorišta te, među ostalim, želi naći alternativne izvore za dobivanje toplinske energije. 

Strategija Zagreb Smart City je usmjerena na šest ključnih područja - digitalnu infrastrukturu, učinkovitu, transparentnu i pametnu gradsku upravu, pametno upravljanje energijom i komunalnim uslugama, obrazovanje, gospodarstvo i održivu urbanu mobilnost. 

Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnika za energetiku, gospodarenje energijom i energetski održivi razvoj Grada Zagreba, istaknuo je kako pametni grad svojim građanima treba osigurati pouzdanu isporuku visokoučinkovitih usluga. "Zagreb već primjenjuje mnoga pametna rješenja, a gotovo sve komunalne usluge u gradu već su digitalizirane. Također, grad provodi mnoge projekte kako bi se što bolje nosio sa svojim aktivnostima na tome području", zaključio je.