Koje je najjeftinije gorivo? To je pitanje od velike važnosti u međunarodnom pomorskom prometu jer o njemu ovisi konkurentnost pojedinog brodara. Za sada, većina brodova u međunarodnom pomorskom prometu i dalje kao gorivo za pogon svojih motora koristi lako ili teško ulje, što je uzrok značajnih onečišćenja kroz brodske dimnjake. No, tome uskoro dolazi kraj u Baltičkom i Sjevernom moru, u kanalu La Manche i uz obale SAD-a i Kanade. Naime, od 2015. godine u tim područjima vrijede stroga pravila vezana za štetne emisije iz brodskih motora, što se posebno odnosi na dušične okside i sumporni dioksid. U tim morima i dijelovima Atlantskog oceana, koja se ubrajaju u tzv. područja kontrole emisija (eng. ECA, emissions control area) i koje je takvima proglasila Međunarodna pomorska organizacija (IMO), maseni udio sumpora u brodskom gorivu smije iznositi najviše 0,1%. Uz to, do 2020. godine se udio sumpora u brodskom gorivu u svim zemljama Europske unije mora smanjiti sa sadašnjih 3,5% na 0,5%. Dakle, brodarima se kao nužnost nameće alternativni pogon za brodove.  
Prema podacima međunarodnog brodarskog klasifikacijskog društva DNV GL, do sada tek 75 brodova u međunarodnom pomorskom prometu koristi ukapljeni prirodni plin (LNG) kao gorivo, pri čemu su samo dva takva broda preinačena, a ostali su novoizgrađeni. No, još 150 takvih brodova se trenutačno gradi. Tako britansko-nizozemski energetski div Shell u južnokorejskim brodogradilištima gradi tanker volumena 6500 m3 s pogonom na LNG i već ima dogovoren najam za 15 brodova za LNG za plovidbu po unutarnjim vodama. Poznata tvrtka za krstarenje AIDA želi smanjiti emisije iz svojih plovila primjenom pogona na LNG u svim novim brodovima, pri čemu će se plin na brodu uplinjavati pomoću izmjenjivača topline i pod tlakom 3 - 5 bar dovoditi do motora. Alternativa LNG-u za pogon brodova je stlačeni prirodni plin (CNG), i takvi se brodovi već koriste u Nizozemskoj. Spomenuti ekološki zahtjevi za smanjenjem onečišćenja iz brodskih motora svakako su izazov za svjetsko pomorstvo, no rješenje i nije tako jednostavno zbog trenutačno niskih cijena sirove nafte. S jedne strane, brodovlasnici mogu investirati u skupu opremu za kontrolu emisija ili prijeći na lako ulje s malim udjelom sumpora, što će im omogućiti plovidbu po ECA-inim standardima. No, tada će ovisiti o potražnji za tim gorivom, a nije poznato kako će se to odraziti na novoizgrađene brodove čiji je očekivani vijek trajanja 25 godina. Kao gorivo, LNG ima veliku prednost - smanjuje emisije ugljičnog dioksida za 20 - 25%, SO2 i fine prašine za gotovo 100%, a NOx za oko 92%. Osim toga, njegova ogrjevna vrijednost iznosi 49 MJ/kg, što je više nego kod teškog ulja, za koje ogrjevna vrijednost iznosi 43 MJ/kg. 

No, jedan od nedostataka primjene LNG-a kao brodskog goriva je činjenica da je za istu količinu energije potreban veći volumen, dok je drugi glavni nedostatak to što cilindrični i vakuumski izolirani spremnici za LNG zauzimaju koristan prostor na brodu. Konačno, brodski motori na LNG su za 20 - 30% skuplji u odnosu na konvencionalne brodske motore. Ipak, tehnika ne predstavlja problem. Naime, od 30 svjetskih proizvođača brodskih motora, njih devet mogu proizvesti i već proizvode plinske brodske motore. Pri tome se radi o prilagođenim Ottovim (benzinskim) ili dizelskim motorima ili o njihovoj kombinaciji. Trenutačno su u trendu dvotaktni i četverotaktni motori koji kao gorivo mogu koristiti LNG, teško ulje ili dizel. Zbog veće učinkovitosti, takvi motori koji rade na dvije vrste goriva uobičajeno imaju kombinirani sustav ubrizgavanja goriva, a ne samo sustav za ubrizgavanje ulja ili dizela. No, kada je potrebno zapaljenje prirodnog plina pod visokim tlakom, u cilindre se ubrizgavaju male količine ulja ili dizela. Takav način rada motora, na dvije vrste goriva, omogućuje brodovlasnicima da brodovi budu fleksibilniji i da bolje reagiraju na promjene cijena na tržištu i nestabilnu potražnju. 

Prema prognozama DNV GL-a, do 2020. godine po svjetskim morima i oceanima bi trebalo voziti oko 1000 novih brodova s pogonom na LNG. No, stalan pad cijena nafte od kolovoza 2014. godine smanjio je interes za ta i druga inovativna rješenja brodskih pogona. Uz to, LNG je kao brodsko gorivo trenutačno više nego dvostruko skuplji od ulja pa brodovlasnici naglašavaju da je potrebna prihvatljiva cijena da bi se s dosadašnjih goriva prešlo na LNG. Njemački brodari vide veliki potencijal u alternativnim pogonima za brodove. Naime, s jedne strane međunarodni pomorski promet stvara 3,5% globalnih emisija, a s druge strane omogućuje 90% međunarodnog teretnog prometa. Zbog toga svakako postoji velik interes za ekološki prihvatljivije brodove, a opravdanim rješenjima smatraju se električni pogoni za trajekte, a za veće brodove pogoni na LNG, CNG i metanol, pri čemu je najveća prednost LNG-a u tome što je već dostupan. Ipak, najvećim problemom ne bi trebalo smatrati danas niske cijene nafte, nego nedostatnu infrastrukturu. Zbog toga su potrebna jedinstvena rješenja jer nijedan brod za krstarenje ili kontejnerski brod neće raditi velike zaobilaznice samo zato da bi se opskrbio LNG-om. Uostalom, njemački brodari ističu da tankeri za prijevoz LNG-a po svjetskim morima i oceanima plove već niz godina bez ikakvih havarija. Uz sve to, u zakonima i podzakonskim propisima iz područja pomorstva još nema primjene LNG-a za pogon brodova, a nedostaju i norme, sigurnosni standardi i još mnogo toga kako bi primjena pogona na LNG bila što jednostavnija i time jeftinija. Inicijativa svjetskih brodovlasnika nije dovoljna da 'zeleno' brodarstvo bude održivo. Naime, bez značajne potražnje neće doći ni do razvoja infrastrukture za LNG, a njegovo korištenje kao goriva bit će otežano. S druge strane, potrebni su i poticaji šire zajednice, odnosno država.