Pandemija koronavirusa unijela je nove velike nesigurnosti u energetiku i dramatično povećala izbor mogućnosti budućeg razvoja u tom području. Ključna pitanja na koja još nema konačnog odgovora uključuju koliko će još trajati pandemija, kakvi će biti oblici oporavka gospodarstva i energetike i jesu li energija i održivost ugrađeni u strategije koje su vlade usvojile kako bi pokrenule gospodarstva.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je potrošnja energije u 2020. bila za 5% manja nego 2019. godine. Budući da energenti s najviše udjela ugljika, ugljen i nafta, snose najveći teret smanjenja potražnje, a obnovljivi izvori najmanje utječu, emisije ugljičnog dioksida bi trebale pasti za gotovo 7%. Smatra se da su kapitalna ulaganja u energetiku prošle godine pala za 18%, uz najveći pad potrošnje na novu opskrbu naftom i prirodnim plinom. Taj pad investicija vjerojatno će imati velike posljedice za energetska tržišta u sljedećim godinama, iako i ekonomski pad također utječe na pad potražnje za električnom energijom. Ne treba zaboraviti ni to da takva kriza izaziva promjene u strateškoj orijentaciji tvrtki i kod investitora, a i u ponašanju potrošača.


Što se dogodilo?

Nakon proglašenja pandemije u proljeće prošle godine i suočavanja s vijestima o brojnim umrlima od bolesti COVID-19 širom svijeta, vlade mnogih zemalja provodile su različite mjere zaustavljanja širenja koronavirusa. Među njima je najrigoroznija bila zaključavanje gospodarstva i društva u cjelini (tzv. lockdown),najviše tijekom ožujka i travnja, a ponegdje i svibnja pa i studenog i prosinca prošle godine.Posljedice su se značajno osjetile na svim područjima pa i u energetici. Tako je IEA izračunala da se globalna potrošnja električne energije smanjila za 2,5% u prvom tromjesečju ove godine, iako su tada mjere zatvaranja u većini zemalja bile na snazi i kraće od mjesec dana (il. 1). Mjere potpunog zaključavanja smanjile su potrošnju električne energije za 20% ili više, pri čemu treba istaknuti da su djelomična zatvaranja uzrokovala manju stopu pada potrošnje.


Ilustracija 1
Promjene u tjednoj potrošnji električne energije u pojedinim zemljama u 2020. u odnosu na 2019. godinu

Analiza IEA-e koja je uključila korekcije zbog vremenskih utjecaja u istim razdobljima 2019. i 2020. godine otkriva da su potpuna zatvaranja smanjila dnevnu potražnju za električnom energijom za najmanje 15% u Francuskoj, Indiji, Italiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i na sjeverozapadu Sjedinjenih Američkih Država. Najveći negativni utjecaj osjetile su zemlje koje su primijenila stroge mjere i ona u kojima usluge čine veći dio gospodarstva.

Taj pad se samo djelomično kompenzirao većim korištenjem električne energije u kućanstvima tijekom izolacije. Kada je u travnju prošle godine u Italiji i Njemačkoj ublažena blokada, s početkom rada industrije potrošnja električne energije pokazala je prve znakove oporavka.Taj je trend potvrđen i u svibnju jer je više velikih zemalja, među kojima Indija, Francuska, Španjolska i Velika Britanija, ublažilo mjere zaključavanja. Nakon potpunog prestanka mjere zaključavanja gospodarstva, u lipnju i srpnju prošle godine ukupna potrošnja električne energije u većini zemalja zadržala se na 10%, odnosno na 5% niže od razine iz lipnja i srpnja 2019. U kolovozu 2020. se potrošnja električne energije gotovo sasvim približila onoj iz 2019. godine. Međutim, zbog pojave povećanja zaraženih, u zemljama Europske unije su neke ograničavajuće mjere i dalje ostale na snazi i nastavile suzbijati potrošnju koja je zbog toga ponovno nešto pala u rujnu.

U Kini, u kojoj je izbila koronakriza i koja je drugo po veličini tržište na svijetu,potrošnja električne energije pala je tijekom zatvaranja gospodarstva u siječnju, a još jače u veljači, kada je bila manja za 11% u odnosu na veljaču 2019. godine. Dio te razlike bio je i zbog toga što je veljača 2019. godine bila znatno hladnija nego prošlogodišnja. Kako su mjere zatvaranja ublažene, potražnja za električnom energijom pokazala je prve znakove oporavka.Od lipnja se ona u potpunosti oporavila, a zbog prednosti što se prva otvorila i povećanih industrijskih aktivnosti radi narudžbi iz cijelog svijeta, ona je u Kini bila je tada čak i veća od one iz 2019. godine. Tome je doprinijelo i poboljšanje vremenskih prilika jer je proljeće i ljeto prošle godine bilo toplije nego prethodne. Tako je prošloga kolovoza potrošnja električne energije u Kini bila za čak 7% veća nego u kolovozu 2019. godine.

Indija je također dobar primjer kako su promjene u restriktivnim mjerama zbog pandemije utjecale na potrošnju električne energije. Za razliku od najvećeg broja zemalja, kod kojih se potrošnja nije potpuno oporavila i izjednačila s onom iz 2019.,u Indiji se dogodio snažan oporavak potrošnje tijekom lipnja, srpnja i početkom kolovoza prošle godine i to na razinama koje su bile čak i nešto više nego u istom razdoblju 2019. Međutim, i u Indiji je ponovni veliki porast zaraženih tijekom ljeta utjecao da se u drugoj polovici kolovoza prošle godine uvedu mjere ograničenja koje su dovele do značajnog pada industrijskog poslovanja u nekoliko razvijenih regija. Zbog toga je ukupna potrošnja električne energije i u Indiji u druga dva tjedna kolovoza 2020. pala na niže od razina iz istog razdoblja 2019. godine. Potom je u rujnu 2020. ona bila za 3,4% veća od prosjeka iz rujna 2019. godine, a krivulja potrošnje pokazuje dalji trend rasta.Taj porast dolazi kao posljedica oporavka potražnje za električnom energijom u industriji i trgovini i zbog veće potrebe za navodnjavanjem u odnosu na 2019. godinu, kada je produljeni monsun smanjio potrebe za njezinim korištenjem u poljoprivredi.


Promjene u enegetskom miksu

Širom svijeta u 2020. se nakon mjera zaključavanja dogodila i promjena u energetskom miksu koji se u prosjeku pomaknuo prema obnovljivim izvorima (il. 2, 3 i 4). Uzrok su smanjena potražnja za električnom energijom i niži operativni troškovi i propisani prioritet pristupa mreži na strani obnovljivih izvora.

U SAD-u je prirodni plin ostao vodeći izvor električne energije od ožujka nadalje,dok su zbog uvođenja mjera zatvaranja i smanjivanja potrošnje obnovljivi izvori daleko nadmašili doprinos termoelektrana na ugljen. U lipnju, s otvaranjem gospodarstva i popuštanjem mjera, prirodni plin učvrstio je vodeće mjesto. U srpnju i kolovozu ugljen i nuklearna energija s porastom potražnje za električnom energijom ponovno su dosegli vrhunac. Nadmašili su proizvodnju obnovljivih izvora koja se smanjila nakon sezonskog pada proizvodnje iz vjetroelektrana i hidroelektrana. U kolovozu je ukupna proizvodnja električne energije bila veća nego 2019. godine u istom razdoblju jer su temperature zraka bile više. Taj je porast potražnje zadovoljen povećanjem proizvodnje u termoelektranama na ugljen i vjetroelektranama. U rujnu je značajan pad temperatura zraka doveo do smanjenja potražnje za hlađenjem, odnosno radom klima-uređaja pa je ukupna proizvodnja električne energije bila na nižim razinama nego u 2019. godini, što je posebno pogodilo proizvodnju iz ugljena.


Ilustracija 2
Promjene u energetskom miksu u razdoblju siječanj - rujan 2020. godine u SAD-u...

Ilustracija 3
...u EU-u...

Ilustracija 4
...i u Kini

U Indiji se jaz između ugljena i obnovljivih izvora znatno smanjio nakon poduzimanja prvih mjera zaključavanja.Udio ugljena u energetskom miksu od tada neprestano ostaje na manje od 70%, što je u skladu s dugoročnim ambicijama Indije za povećanjem udjela zelene energije. Od kraja svibnja potrošnja električne energije se oporavila, dok udio obnovljivih izvora u energetskom miksu odražava njihovu sezonsku dostupnost. Počevši od kraja srpnja, prvi put od početka zatvaranja proizvodnja električne energije bila je nešto veća nego 2019. godine, zadržavajući taj trend četiri uzastopna tjedna. Međutim, potaknut manjom potražnjom u posljednja dva tjedna kolovoza trend se obrnuo s nižim razinama proizvodnje od onih zabilježenih u 2019. godini. Tijekom kolovoza udio obnovljivih izvora ponovno je porastao na više od 30%, potaknut većom proizvodnjom energije u vjetroelektranama i hidroelektranama. U rujnu je potražnja za električnom energijom još porasla, ali je zbog nepovoljnih vremenskih prilika pala proizvodnja u vjetroelektranama pa ju je nadoknadila proizvodnja iz ugljena.

U Kini je postupno popuštanje mjera zaključavanja počevši od druge polovice ožujka dovelo do laganog rasta udjela proizvodnje iz ugljena, dok su obnovljivi izvori zadržali velik udio u energetskom miksu. U lipnju i srpnju, s rastućom proizvodnjom hidroelektrana zbog sve većih kapaciteta i obilnih kiša, udio obnovljivih izvora dodatno se povećao. U kolovozu su udjeli proizvodnje slijedili uobičajeni sezonski obrazac, sa smanjenjem udjela obnovljivih izvora i povećanjem proizvodnje iz ugljena.

U EU-u su pad potrošnje električne energije i veća proizvodnja obnovljivih izvora doveli do smanjenja proizvodnje iz fosilnih izvora. Zapravo, od veljače do prvog tjedna srpnja tjedna proizvodnja iz obnovljivih izvora bila je veća od one iz fosilnih goriva. Ipak, to se preokrenulo u srpnju kao rezultat sezonalne općenito manje proizvodnje u vjetroelektranama. Udio obnovljivih izvora u energetskom miksu ovisi o više čimbenika kao što su aktivnost vjetroelektrana i sunčanih elektrana u promatranom razdoblju, vremenski uvjeti i ukupna potražnja. U nekoliko zemalja EU-a, a posebno u Italiji, Španjolskoj i Njemačkoj, tijekom razdoblja zaključavanja postignuti su novi rekordi 110 u proizvodnji iz obnovljivih izvora. Uz to, njihov je udio ostao je i dalje velik, kako su se mjere ublažavale. Tijekom ljeta nekoliko je čimbenika utjecalo na promjenjivi udio proizvodnje iz obnovljivih izvora. Na obrasce potražnje utjecali su gospodarska aktivnost i hlađenje kućanstava. Proizvodnja u sunčanim elektranama općenito se povećala, dok je proizvodnja u vjetroelektranama, koja općenito pada tijekom ljeta, imala i određene dodatne oscilacije.


Ilustracija 5
Potrošnja električne energije po scenarijima STEPS i DRS za razdoblje 2018. - 2030. godine

Proizvodnja u nuklearnim elektrama u 2020. ostala je znatno manja od one iz 2019. godine jer je nekoliko elektrana moralo produljiti prekide rada zbog kašnjenja uzrokovanih zatvaranjem gospodarstva i onemogućavanjem dobavljača za pružanjem usluga. Suprotno tome, proizvodnja električne energije iz prirodnog plina povećala se u energetskom miksu zbog niskih cijena plina. Tako je plin sredinom lipnja postao drugi najveći izvor proizvodnje električne energije, iza obnovljivih izvora. Iako se proizvodnja iz ugljena smanjila u odnosu na 2019., ona je počela povećavati udio posljednjih tjedana rujna prošle godine. Općenito, od zadnjeg tjedna srpnja 2020. potražnja za energijom u EU-u, a time i ukupna razina proizvodnje, jednaka je onoj iz 2019. godine. Obnovljivi izvori još imaju veći udio u miksu nego neposredno prije pandemije, ali u mnogim područjima je to sada uglavnom zbog sezonskih učinaka.


Kako će izgledati budućnost proizvodnje električne energije?

Nema jedinstvenog odgovora o tome kamo ide energetika nakon krize uzrokovane pandemijom. U svojim zadnjim analizama IEA nudi različite scenarije koji će ovisiti o razvoju događaja koji su još u tijeku (il. 5).

Scenarij izjavljenih politika (engl. STEPS, Stated Policies Scenario) pretpostavlja da su značajni rizici za javno zdravlje stavljeni pod kontrolu tijekom ove godine, što omogućava stalan oporavak gospodarskih aktivnosti. Taj scenarij uključuje procjenu svih današnjih ambicija i ciljeva politike, uključujući energetske komponente najavljenih paketa poticaja i oporavka i nacionalno određene doprinose prema Pariškom sporazumu. Široki energetski i klimatski ciljevi koje su postavile države, uključujući ciljeve nulte emisije, ugrađeni su u STEPS do te mjere da su podržani određenim politikama i mjerama.

Scenarij odloženog oporavka (eng. DRS, Delayed Recovery Scenario) zadržava početne pretpostavke politike STEPS-a, ali ima pesimističniji pogled na zdravstvene i ekonomske izglede. U njemu produljena kriza zbog pandemije ima dublje i dugotrajnije učinke na niz ekonomskih, socijalnih i energetskih pokazatelja nego što je to slučaj u STEPS-u. Globalno gospodarstvo 2040. godine bilo bi za gotovo 10% manje nego u scenariju STEPS.

Scenarij održivog razvoja (eng. SDS, Sustainable Development Scenario) temelji se na istim ekonomskim i javnozdravstvenim izgledima kao i STEPS, ali djeluje unatrag od zajedničkih dugoročnih ciljeva klime, čistog zraka i pristupa energiji, ispitujući koje bi radnje bile potrebne za postizanje tih ciljeva s naglaskom na poticanje gospodarstva i zapošljavanja, istovremeno gradeći čistije i otpornije energetske sustave.


Ugljen - najveća žrtva pandemije

Ono što se za sada s izvjesnom sigurnosti može kazati jest to da je COVID-19 usmjerio strukturni pad globalne potražnje za ugljenom. Prema analizama i scenarijima IEA-e, potražnja za ugljenom u proizvodnji električne energije neće se vratiti na razinu prije krize, a njegov udio u globalnom energetskom miksu 2040. godine mogao bi prvi put od industrijske revolucije pasti na manje od 20%. 

Korištenje ugljena za proizvodnju električne energije snažno je pod utjecajem smanjenja potražnje za njom, a njegovu uporabu u industriji umanjuje smanjena gospodarska aktivnost. Politike postupnog ukidanja potrošnje ugljena, porast proizvodnje iz obnovljivih izvora i konkurencija prirodnog plina dovest će do povlačenja proizvodnih kapaciteta na ugljen ukupne snage čak 275 GW do 2025.godine u svijetu. To je 13% ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz ugljena 2019.godine.Od tih 275 GW, na SAD se odnosi 100 GW, dok se na EU odnosi 75 GW. Predviđeni porast potražnje za ugljenom u azijskim gospodarstvima u razvoju znatno je manji nego u prijašnjim procjenama. Tako bi, ukupno gledajući, udio ugljena u globalnoj proizvodnji električne energije s 37% u 2019. mogao pasti na 28% u 2030. godini prema scenariju STEPS, a prema scenariju SDS čak i na 15%.