Prof. dr. Philippe Block je profesor na Institutu za tehnologiju i arhitekturu švicarskog federalnog instituta za tehnologiju te Sveučilištu tehnologije, znanosti i menadžmenta ETH Zürich, gdje s dr. Tomom Van Meleom vodi organizaciju Block Research Group (BRG). Direktor je digitalne proizvodnje Švicarskog nacionalnog centra za stručnost u istraživanju (NCCR) te osnivač tvrtke Ochsendorf DeJong & Block (ODB Engineering).

Valja naglasiti kako je Block studirao arhitekturu i konstrukcije na sveučilištu Vrije Universiteit Brussel (VUB) u Belgiji te na Masačusetskom tehnološkom institutu (MIT) u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je doktorirao 2009. godine. On je glavni i odgovorni za projekt Striatus mosta u Veneciji u Italiji. Riječ je o prvom mostu ispisanom u 3D tehnologiji. 

U razgovoru za portal Energetika-net.hr otkriva važnost održive gradnje te kretanja na tome području.

Phillipe Block
Philippe Block, profesor na ETH-u Zürich, član Akademskog odbora zaklade Holcim i član Uprave Holcima. Fotografirano na Švicarskom saveznom institutu za znanost i tehnologiju materijala (EMPA). Fotografija: Elisabeth Real.
 

Koja su trenutačno glavna načela održive gradnje? 

Tu bih se ponajprije usredotočio na čimbenik klime i klimatski pritisak. Pri tome je važno promatrati korištenje primarnih resursa, cjeloživotni otisak građevine i građevinski otpad. To znači kako treba naći način projektiranja za smanjeno korištenje prirodnih resursa u odnosu na današnje, raditi na tehnologiji proizvodnje materijala koji u svojem cjeloživotnom ciklusu imaju čim manji ugljični otisak i na kraju kružnim razmišljanjem omogućiti da onome što smo izvukli iz prirode i uobličili u neki proizvod omogućimo dulji životni vijek. 
3D printanje na sva tri područja pruža prednosti: materijal stavljamo samo tamo gdje stvarno treba i tako smanjujemo njegovu ukupnu količinu za neku svrhu gradnje, koristimo čisti i ne miješamo različite vrste materijala, što je bitno za neograničenu mogućnost oporabe, materijal je proizveden uz oporabu građevinskog otpada, a osim toga spaja se bez ljepila pa se jednostavno rastavi i preseli na neko drugo mjesto, ako je potrebno. Te je principe važno ugraditi u građevinsku industriju. 
3D ispis je tehnološki dosta jednostavan, potrebna je samo robotska ruka i sustav doziranja te kad imate 'tintu' tj. beton, taj se način gradnje vrlo brzo može proširiti. 

Koje prednosti održiva gradnja donosi društvu, a koje gospodarstvu? 

Broj stanovnika u svijetu će, prema prognozama, u sljedećih 30 godina rasti iznimnom brzinom. Veliki je izazov kako, s jedne strane, smanjiti klimatski pritisak, a s druge svim tim novim stanovnicima dati pristojno i kvalitetno mjesto za život, kao i cijelu infrastrukturu koja je za to potrebna. Upravo zbog toga treba ponovno preispitati proces arhitekture, projektiranja, proizvodnje i građenja koje su sad vrlo linearne. Za 3D ispis vidim priliku jer je vrlo učinkovit i brži način postizanja rezultata, gdje postoji puno bolja suradnja između arhitektonskog promišljanja i projektiranja te zbog toga omogućava gradnju s manje materijala. 

Koje zemlje prepoznaju prednosti takve gradnje, a koje još uvijek kaskaju za tim tržišnim kretanjima? 

Nažalost, ne pokazuju svi hitnu reakciju za nužnu prilagodbu klimatskim promjenama. U Europi se primjećuje veća razina ambicije i korištenje naprednih elemenata održivosti koji su već integrirani u zakonodavstvo. Tu bih posebice naglasio Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku. 
Mislim da važna događanja kao što je nedavna konferencija COP26 pridonose stvaranju globalnih ciljeva i akcija koje treba potom prevesti u lokalni kontekst. 
U svojem radu vidim kako već postoji puno proizvoda koji pridonose održivoj gradnji, ali za njima treba postojati potražnja. U tom kontekstu, prave promjene stvaraju oni ulagači koji traže nova rješenja i grade na održiv način. 
most
Philippe Block je suprojektant mosta Striatus koji je izložen na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2021. godine. Most Striatus (16x12m) se sastoji od 3D ispisanih betonskih blokova sastavljenih bez ljepila. On je ujedno prvi takav most koji kombinira tehnike tradicionalnih graditelja s naprednim računalnim dizajnom, inženjeringom i robotskim proizvodnim tehnologijama. Fotografija: Ciara Becattini.


Posebice je zanimljivo istaknuti kako održiva gradnja ne znači odsustvo nekih materijala poput plastike koju mnogi smatraju okolišno neprihvatljivom? 

Most Striatus pokazuje kako je moguća gradnja s manje korištenog materijala za istu svrhu. Napravljen je uz iste principe konstrukcije kao i nearmirani betonski podovi koje je razvio Block Research Group u partnerstvu s Holcimom i zapravo pruža zamjenu za standardne neučinkovite podne ploče u bilo kojoj zgradi. Tako u usporedbi s tipičnim armiranim betonskim pločama, taj novi podni sustav koristi samo 30 posto količine betona i svega 10 posto čelika. 
Mala naprezanja unutar takve tlačne konstrukcije, gdje konstrukcijski elementi prate tok sila, omogućavaju korištenje betona s nižim ugljičnim otiskom koji sadrži veliki postotak oporabe građevinskog otpada. Taj most je napravljen od blokova koji su spojeni bez ljepila pa se u potpunosti može rastaviti i ponovno upotrijebiti na nekom drugom mjestu i tako ima dug životni ciklus. A na kraju životnog ciklusa, on se u potpunosti može reciklirati u neki novi beton. 
S obzirom na to da je, prema procjenama, širom svijeta potreba za približno 300 milijardi četvornih metara podova u sljedećih 30 godina, a u većini višekatnica (10 i više katova) podovi čine više od 40 posto težine, uvođenje ovih principa koje smo dokazali kroz Striatus u potpunosti mijenjaju građevinsku industriju i zapravo preobražavaju način kako projektiramo i gradimo kako bismo mogli pružiti rješenje za trenutačne izazove. 


Je li europsko zakonodavstvo u dovoljnoj mjeri prilagođeno održivoj gradnji ili još uvijek ima mjesta za određene poboljšice? 

Naravno, uvijek ima prostora za poboljšanja. Tako je, primjerice, u Švicarskoj moguća proizvodnja cementa s većim udjelom recikliranog građevinskog otpada. 
Želio bih vidjeti da jednom korištenom materijalu produljimo životni vijek i da kroz kružno gospodarstvo smanjimo opterećenje na prirodne resurse.