Sve donedavno bogati izvori obnovljive energije u obliku geotermalne vode krili su se duboko u podzemlju kontinentalnog dijela Hrvatske i čini se da nije bilo ni volje ni interesa za njezino iskorištavanje za proizvodnju energije. No već početkom iduće godine, s puštanjem u probni rad prve domaće geotermalne energane koja će električnu energiju proizvoditi iz vruće vode, stvari će se stubokom izmijeniti. Prvo geotermalno postrojenje, ono u mjestu Velika Ciglena kod Bjelovara, moglo bi utrti put za slične projekte koji bi Hrvatskoj trebali osigurati jeftinu i lako dostupnu obnovljivu energiju.
U prirodi postoji nekoliko vrsta geotermalnih izvora. Neki od njih su izvori vrlo visokih temperatura, u pravilu iznad 120°C ili 150°C , koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije u geotermalnim energanama, a izvori s nižim temperaturama, od 60°C ili 80°C, pa i viši, pogodni su kao izvori tople vode pogodne za iskorištavanje u toplinskim sustavima gradova ili za zagrijavanje staklenika za uzgoj voća i povrća. Upravo ta činjenica geotermalnoj energiji daje dodatnu važnost, pa ona, osim energetskog potencijala, dobiva i konkretnu gospodarsku vrijednost koja može dati zamah razvoju lokalne zajednice.
Hrvatska tvrtka Geoen s turskim partnerom MB Holding priprema gradnju prve hrvatske geotermalne elektrane koja će proizvoditi električnu energiju uz pomoć vrele vode iz geotermalnih izvora. Dragan Jurilj, osnivač i vlasnik Geoena, upozorava kako u domaćoj javnosti vlada posve pogrešno uvjerenje da se energetski projekti u Hrvatskoj razvijaju vrlo sporo isključivo zato što ih koči spora administracija, prekompliciran postupak ishođenja potrebnih dozvola ili pak otpor lokalne zajednice. „Ništa od toga nije točno. Najveći izazov pred kojim se nađe investitor i nositelj projekta gradnje energetskih postrojenja je trenutak kada sa svim ishođenim dozvolama dođe u financijsku instituciju, banku i zatraži sredstva za svoj projekt. Tada nastaje pravi i istinski zastoj. To me ne čudi s obzirom da se tržište energije u Hrvatskoj otvorilo neposredno prije nadolazeće globalne financijske krize. Banke su nakon toga postale iznimno konzervativne kod plasmana i preuzimanja rizika i od nositelja projekta traže izrazito visoka vlastita učešća, ali i iskustvo koje potencijalni domaći nositelj projekta, bar kada je geotermalna energija u pitanju, nema. Banke su postale preoprezne i danas više nisu spremne preuzeti gotovo nikakve rizike projekta. Uz veliko učešće u investiciji, od nositelja projekta se traži i da pruži dodatne garancije iz već uhodanog i postojećeg poslovanja“ tvrdi Jurilj. Shvatio je, kaže, na vrijeme da ovakve projekte u nas nije moguće realizirati bez strateškog partnera koji zadovoljava sve kriterije koje traže banke.

A takvog je partnera našao u turskom investitoru MB Holdingu, tvrtki s golemim iskustvom u istraživanju i eksploataciji geotermalnih izvora. Vlasnik MB Holdinga, Muharrem Balat, ujedno je i predsjednik Svjetske geotermalne asocijacije, a tvrtka posjeduje ukupno pet geotermalnih energana. Balat je, prema Juriljevim riječima, prepoznao uspavani potencijal hrvatskih geotermalnih rezervi, te je ušavši u tvrtku Geoen, koja je nositelj ovog projekta, odlučio krenuti u projekt Velika Ciglena. Na ruku im je išla i činjenica da je Ministarstvo gospodarstva ne tako davno Ini oduzelo istražne koncesije na kopnu, prvenstveno zbog neaktivnosti, a neka od tih polja pokazala su i geotermalne potencijale. U ovom je trenutku projekt je osigurao sve potrebne dozvole za gradnju, potpisani su i ugovor o koncesiji i ugovor o otkupu cjelokupne proizvedene električne energije s HROTE-om, te je gradnja prve hrvatske geotermalne elektrane upravo u tijeku. Buduća geotermalna elektrana sastoji se od dvije iscrpne bušotine Velika Ciglena 1 (VC 1) i Velika Ciglena 1A (VC 1A), međusobno udaljene nekoliko stotina metara, dok su utisne bušotine VC 2 i Patkovac 1 od iscrpnih bušotina udaljene između dva i tri kilometra. Vrela se voda u proizvodnoj bušotini VC 1 crpi s dubine od čak 4.700 metara, a u bušotini VC 1A s oko 3.000 metara dubine. Utisna bušotina Patkovac 1 duboka je između 2.800 m i 3.000 m, a utisna bušotina VC 2 oko 3.000 metara. Temperatura vode koja će se iskorištavati za proizvodnju električne energije na samim proizvodnim bušotinama VC 1 i VC 1A kreće se oko 175 °C. Dovoljna međusobna udaljenost proizvodnih, odnosno iscrpnih bušotina i utisnih bušotina u koje se iskorištena voda, koja je toplinu putem izmjenjivača već predala mediju u primarnom krugu elektrane, vraća u podzemlje osigurava ponovno zagrijavanje geotermalne vode do potrebne temperature, ali i održavanje stabilnog tlaka unutar bušotine. Geotermalna voda tako u neprekinutom nizu cirkulira od proizvodne bušotine, predaje svoju toplinu mediju, vraća se u utisnu bušotinu i ponovno zagrijava u sloju vrućih stijena, nakon čega cijeli proizvodni proces započinje ponovno. Jurilj napominje kako je za optimalno funkcioniranje elektrane i očuvanje tlaka i temperature unutar bušotine važno da iskorištena geotermalna voda koja se putem utisne bušotine vraća u podzemlje ne bude hladnija od 70 °C. Ako je voda hladnija, dolazi do postepenog hlađenja geotermalne vode i pada tlaka unutar bušotine, te je takva bušotina za nekoliko godina neupotrebljiva. Jurilj tvrdi kako je očekivana izdašnost ležišta u Velikoj Cigleni, prema dosadašnjim eksperimentalnim bušenjima, ne samo potvrđena nego i uvelike premašena, i to zahvaljujući iskustvu inženjerskog tima turskog investitora koji je dodatnim stimulacijama ležišta poboljšao njegove karakteristike. Na temelju novih rezultata istraživanja povećali su planiranu snagu buduće elektrane sa 4,7 MWel na sadašnjih 15 MW, od čega ćemo u mrežu moći isporučivati 10 MWel. Velika Ciglena će tako biti ne samo prva hrvatska, nego i najveća europska ORC geotermalna elektrana. Ipak se za geotermalne elektrane kaže da su to dragulji u sektoru obnovljivih izvora energije, jer su jako rijetke i izvedbeno jako zahtjevne

Obzirom na trenutnu fazu izgradnje i opremanja buduće geotermalne elektrane, postrojenje će, prema Juriljevim riječima, u probni rad biti pušteno na samom početku 2017. godine kada bi iz energane trebali poteći prvi megavati električne energije. Prođe li eksperimentalni rad prema planu, u puni proizvodni pogon Velika Ciglena će krenuti u ožujku ili travnju iduće godine. Turski i hrvatski partneri su tijekom do sada obavljenih rudarskih radova istražili, provjerili i reinterpretirali postojeće geološke podatke koje su dobili od Ministarstva gospodarstva na lokacijama na kojima imaju istražne koncesije – a to je, uz Veliku Ciglenu, još četri istražne lokacije – te su najavili izradu posve nove studije o geotermalnom potencijalu Hrvatske. Jurilj kaže da planiraju napraviti i nove geotermalne mape koje će Vladi pokazati stvarni geotermalni potencijal Hrvatske. Naime, došli su do saznanja da u Hrvatskoj postoji puno veći geotermalni potencijal za proizvodnju i električne i toplinske energije nego se to do sada predpostavljalo. Zajedno sa MB Holdingom na svojih pet geotermalnih polja na kojima eksploatiraju i istražujemo geotermalnu vodu, u prvom investicijskom valu planiraju izgraditi 100 MWel geotermalnih elektrana i niz pratećih gospodarskih sadržaja.

„Vrijednost investicije gradnje geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni, zajedno s rudarsko-geološkim radovima, iznosi 60 milijuna eura. No bez obzira na visinu investicije, dugoročno je isplativije ulagati u gradnju geotermalnih elektrana. Trošak proizvodnje električne energije u postrojenju u kojem kao pogonsko gorivo koristite vruću vodu je višestruko niži od troška proizvodnje struje uz plin ili ugljen kao pogonsko gorivo. Za 1 MWh proizvedene električne energije iz plina danas treba platiti 770 kn. Pritom dobrim dijelom plin i uvozimo, pa uz trošak imamo i odljev novca iz države. A 1 MWh proizvedene električne energije iz geotermalnog izvora košta 15 kn i još je to domaći resurs koji ne uvozimo, novac ostaje u državi i ravnomjerno ge dijele lokalna zajednica, županija i ministarstvo“ tumači Jurilj temelje na kojima se zasniva procjena isplativosti ulaganja u gradnju geotermalne energane.

Kada se nakon nekoliko godina vrate sredstva uložena u gradnju postrojenja, proizvodnja električne energije iz geotermalne elektrane daleko je jeftinija i isplativija od one dobivene iz termoelektrane na fosilna goriva, navodi dalje Jurilj i dodaje da realizacija investicije geotermalne elektrane u početku ovisi o poticajima, ali zato takvi objekti nakon toga imaju prednost nad svim drugim oblicima energije. Geotermalna energija se pravilnim korištenjem može neograničeno dugo eksploatirati i dugoročno Hrvatskoj može donijeti gospodarski preporod, a stanovnicima jeftinu električnu i toplinsku energiju. A tu je i još jedna važna činjenica koju ne smijemo zanemariti. Geotermalne elektrane su stabilan izvor električne energije za elektroenergetsku mrežu, jer isporučuju struju kontinuirano 24 sata dnevno kroz cijelu godinu i mogu biti izvrstan nadomjestak elektranama na sunce i vjetar, čiji rad značajno ovisi o vremenskim uvjetima.