U narednih 30 godina u svijetu će se u prosjeku
prodavati četiri klima-uređaja u sekundi.
Iako se to na prvi pogled čini pretjeranim,
radi se o jednom od zaključaka iz izvješća
‘
. No,
mnogo je zanimljiviji jedan drugi zaključak,
a to je da će ubrzano povećanje primjene klimatizacije
imati golemi i, dakako, nepovoljni
utjecaj na elektroenergetiku i okoliš, čime
će postati još jedan od globalnih izazova. Naime,
takvo povećanje primjene klimatizacije
znači golemi porast potreba za električnom
energijom za pogon uređaja za hlađenje,
ventilaciju i klimatizaciju, što izravno znači
novo, značajno opterećenje okoliša.
Kako će se samo dio električne energije
potrebne za njihov pogon moći zadovoljiti
iz obnovljivih izvora
ostatak potreba će se morati pokrivati
u
,
što znači nove emisije stakleničkih plinova,
povećanje efekta staklenika i ubrzavanje klimatske
katastrofe. No, to nije sve jer su tu i
povećane emisije radnih tvari iz rashladnih
sustava uređaja za klimatizaciju, koje također
doprinose
Eko dizajn kao rješenje
Kao jedno od mogućih rješenja za taj problem,
spomenuta studija predlaže pooštravanje
zahtjeva za energetskom učinkovitosti
i ekološkom izvedbom rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme
u cijelom svijetu (tzv. eko-dizajn). S druge strane, bit će
potrebni i određeni zahvati u zgradarstvu,
kako bi se smanjila potreba za hlađenjem u
zatvorenim prostorima.
Procjenjuje se da je prije tri godine u svijetu
u pogonu bilo oko 1,62 milijarde uređaja
za klimatizaciju s ukupnim rashladnim
učinom od 11 675 GW, što prosječno znači 7,2
kW po uređaju.
Od tog iznosa, oko polovica
se odnosi na uređaje u stambenim, a polovica
na one u poslovnim zgradama. Istodobno,
na Kinu otpada nešto više od trećine svih takvih
uređaja u primjeni u svijetu, a na Kinu,
Japan, Koreju, Sjedinjene Američke Države i
Europu zajedno čak 80%. Godišnja potrošnja električne energije za
pogon svih tih uređaja iznosi 2000 TW h, što
je tri puta više od ukupne godišnje potrošnje
u Njemačkoj od 650 TW h. Pri proizvodnji te
energije nastaju emisije ugljičnog dioksida
od čak 1130 milijuna t godišnje.
Prosječna energetska učinkovitost klima-
uređaja u svijetu, iskazana sezonskim
koeficijentom energetske učinkovitosti
(SEER), u razdoblju 1990. - 2016. godine povećana
je za oko 50% i sada je SEER = 4,2.
Scenariji utjecaja na okoliš i potrošnju energije
Kao osnove za razradu dva moguća scenarija
razvoja tržišta opreme za hlađenje,
ventilaciju i klimatizaciju i njihovog utjecaja
na okoliš, poslužila su predviđanja o prodaji
klima-uređaja do 2050.
Osnovni scenarij temelji se na sljedećim
pretpostavkama:
• svi na svijetu koji će to moći i htjeti će do
2050. godini u svojoj kući ili stanu ugraditi
klima-uređaj
• nastavit će se gradnja postrojenja za proizvodnju
električne energije
• pooštrit će se zahtjevi propisa i normi o
energetskoj učinkovitosti rashladnih i klimatizacijskih
uređaja i opreme
• energetska učinkovitost klima-uređaja će
se do 2050. godine povećati na prosječno
SEER = 5 (što je tek polovica vrijednosti današnjih
energetski najučinkovitijih uređaja!).
U skladu s time, u razdoblju 2016. - 2050.
godine bi se ukupan broj uređaja za hlađenje,
ventilaciju i klimatizaciju u svijetu trebao
povećati s 3,4 na 8 mlrd., pri čemu će se samo
broj klima-uređaja povećati s 850 mil. na 3,7
mlrd.
Ukupan rashladni učin tih uređaja u kućanstvima
u svijetu trebao bi se povećati sa
6200 GW, koliko je iznosio 2016., na 23 000
GW u 2050. godini, a u tom porastu će čak
50% iznosa otpadati na Kinu i Indiju. No,
tome treba dodati još 1,3 mlrd. takvih uređaja
u primjeni u poslovnim i sličnim zgradama,
čiji se ukupni rashladni učin procjenjuje na
14 000 GW.
Godišnja potrošnja električne energije za
pogon tih uređaja porast će s 2000 TW h, kolika
je bila 2016., na 6200 TW h u 2050. godini.
Procjenjuje se da bi se zato
godišnje emisije
CO2 trebale povećati s 1130 mil. t, koliko
su iznosile 2016., na 2070 mil. t u 2050. godini.
Ipak, treba reći da se zahvaljujući sve većoj
primjeni obnovljivih izvora i zamjeni ugljena
plinom kao goriva u termoelektranama
očekuje smanjenje prosječne vrijednosti
emisija CO
2 u proizvodnji električne energije s 500 g/(kW h), koliko je bilo 2016., na oko 270
g/(kW h) u 2050. godini.
Scenarij učinkovitog hlađenja
Za razliku od osnovnog scenarija, scenarij
učinkovitog hlađenja u obzir uzima još dvije
pretpostavke:
• zbog strožih zahtjeva za energetskom učinkovitošću
rashladnih i klimatizacijskih
uređaja i opreme, njezine prosječne vrijednosti
u 2050. godini dosegnut će SEER = 8,5
• čak 70% električne energije za pogon rashladnih
i klimatizacijskih uređaja i opreme
potjecat će iz obnovljivih izvora, a posebice
iz sunčanih elektrana.
Tako bi godišnja potrošnja električne
energije za pogon rashladnih i klimatizacijskih
uređaja i opreme 2050. godine trebala
iznositi svega 3400 TW h, što je doduše, i dalje
za 70% veće od vrijednosti iz 2016. od 2000
TW h, ali i za 45% manje od vrijednosti predviđene
osnovnim scenarijem.
Zbog svega toga bi i emisije CO2 zbog proizvodnje
električne energije za pogon rashladnih
i klimatizacijskih uređaja i opreme
u 2050. godini, unatoč golemom povećanju
njihovog broja i primjene, trebale iznositi
‘tek’ 150 mil. t godišnje.
To je ujedno gotovo
10 puta manje od tih emisija iz 2016. godine,
za što su glavni razlozi scenarijem predviđeno
značajno povećanje energetske učinkovitosti
uređaja i dekarbonizacija proizvodnje
električne energije.
No, to nije sve jer se, prema spomenutom
izvješću, u razdoblju 2017. - 2050. godine predviđaju
ulaganja u nabavu novih rashladnih i
klimatizacijskih uređaja i opreme na razini
čak 6900 mlrd. dolara, dok bi se primjenom
mjera energetske učinkovitosti iz scenarija
učinkovitog hlađenja, u usporedbi s osnovnim
scenarijem, pri tome mogle ostvariti
uštede na proizvodnji električne energije od
čak 2900 mlrd. dolara.