U narednih 30 godina u svijetu će se u prosjeku prodavati četiri klima-uređaja u sekundi. Iako se to na prvi pogled čini pretjeranim, radi se o jednom od zaključaka iz izvješća ‘Budućnost hlađenja - mogućnosti za energetski učinkovitu klimatizaciju’ koje je prošle godine objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA). No, mnogo je zanimljiviji jedan drugi zaključak, a to je da će ubrzano povećanje primjene klimatizacije imati golemi i, dakako, nepovoljni utjecaj na elektroenergetiku i okoliš, čime će postati još jedan od globalnih izazova. Naime, takvo povećanje primjene klimatizacije znači golemi porast potreba za električnom energijom za pogon uređaja za hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju, što izravno znači novo, značajno opterećenje okoliša. Kako će se samo dio električne energije potrebne za njihov pogon moći zadovoljiti iz obnovljivih izvora ostatak potreba će se morati pokrivati u termoelektranama na fosilna goriva, što znači nove emisije stakleničkih plinova, povećanje efekta staklenika i ubrzavanje klimatske katastrofe. No, to nije sve jer su tu i povećane emisije radnih tvari iz rashladnih sustava uređaja za klimatizaciju, koje također doprinose efektu staklenika. 

Eko dizajn kao rješenje

Kao jedno od mogućih rješenja za taj problem, spomenuta studija predlaže pooštravanje zahtjeva za energetskom učinkovitosti i ekološkom izvedbom rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme u cijelom svijetu (tzv. eko-dizajn). S druge strane, bit će potrebni i određeni zahvati u zgradarstvu, kako bi se smanjila potreba za hlađenjem u zatvorenim prostorima. Procjenjuje se da je prije tri godine u svijetu u pogonu bilo oko 1,62 milijarde uređaja za klimatizaciju s ukupnim rashladnim učinom od 11 675 GW, što prosječno znači 7,2 kW po uređaju. 

Od tog iznosa, oko polovica se odnosi na uređaje u stambenim, a polovica na one u poslovnim zgradama. Istodobno, na Kinu otpada nešto više od trećine svih takvih uređaja u primjeni u svijetu, a na Kinu, Japan, Koreju, Sjedinjene Američke Države i Europu zajedno čak 80%. Godišnja potrošnja električne energije za pogon svih tih uređaja iznosi 2000 TW h, što je tri puta više od ukupne godišnje potrošnje u Njemačkoj od 650 TW h. Pri proizvodnji te energije nastaju emisije ugljičnog dioksida od čak 1130 milijuna t godišnje. Prosječna energetska učinkovitost klima- uređaja u svijetu, iskazana sezonskim koeficijentom energetske učinkovitosti (SEER), u razdoblju 1990. - 2016. godine povećana je za oko 50% i sada je SEER = 4,2. 

Scenariji utjecaja na okoliš i potrošnju energije

Kao osnove za razradu dva moguća scenarija razvoja tržišta opreme za hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju i njihovog utjecaja na okoliš, poslužila su predviđanja o prodaji klima-uređaja do 2050. 

Osnovni scenarij temelji se na sljedećim pretpostavkama: 

• svi na svijetu koji će to moći i htjeti će do 2050. godini u svojoj kući ili stanu ugraditi klima-uređaj 
• nastavit će se gradnja postrojenja za proizvodnju električne energije 
• pooštrit će se zahtjevi propisa i normi o energetskoj učinkovitosti rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme 
• energetska učinkovitost klima-uređaja će se do 2050. godine povećati na prosječno SEER = 5 (što je tek polovica vrijednosti današnjih energetski najučinkovitijih uređaja!). 

U skladu s time, u razdoblju 2016. - 2050. godine bi se ukupan broj uređaja za hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju u svijetu trebao povećati s 3,4 na 8 mlrd., pri čemu će se samo broj klima-uređaja povećati s 850 mil. na 3,7 mlrd. Ukupan rashladni učin tih uređaja u kućanstvima u svijetu trebao bi se povećati sa 6200 GW, koliko je iznosio 2016., na 23 000 GW u 2050. godini, a u tom porastu će čak 50% iznosa otpadati na Kinu i Indiju. No, tome treba dodati još 1,3 mlrd. takvih uređaja u primjeni u poslovnim i sličnim zgradama, čiji se ukupni rashladni učin procjenjuje na 14 000 GW. Godišnja potrošnja električne energije za pogon tih uređaja porast će s 2000 TW h, kolika je bila 2016., na 6200 TW h u 2050. godini. 

Procjenjuje se da bi se zato godišnje emisije CO2 trebale povećati s 1130 mil. t, koliko su iznosile 2016., na 2070 mil. t u 2050. godini. Ipak, treba reći da se zahvaljujući sve većoj primjeni obnovljivih izvora i zamjeni ugljena plinom kao goriva u termoelektranama očekuje smanjenje prosječne vrijednosti emisija CO2 u proizvodnji električne energije s 500 g/(kW h), koliko je bilo 2016., na oko 270 g/(kW h) u 2050. godini. 

Scenarij učinkovitog hlađenja

Za razliku od osnovnog scenarija, scenarij učinkovitog hlađenja u obzir uzima još dvije pretpostavke: 

• zbog strožih zahtjeva za energetskom učinkovitošću rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme, njezine prosječne vrijednosti u 2050. godini dosegnut će SEER = 8,5 
• čak 70% električne energije za pogon rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme potjecat će iz obnovljivih izvora, a posebice iz sunčanih elektrana. 

Tako bi godišnja potrošnja električne energije za pogon rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme 2050. godine trebala iznositi svega 3400 TW h, što je doduše, i dalje za 70% veće od vrijednosti iz 2016. od 2000 TW h, ali i za 45% manje od vrijednosti predviđene osnovnim scenarijem. Zbog svega toga bi i emisije CO2 zbog proizvodnje električne energije za pogon rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme u 2050. godini, unatoč golemom povećanju njihovog broja i primjene, trebale iznositi ‘tek’ 150 mil. t godišnje. 

To je ujedno gotovo 10 puta manje od tih emisija iz 2016. godine, za što su glavni razlozi scenarijem predviđeno značajno povećanje energetske učinkovitosti uređaja i dekarbonizacija proizvodnje električne energije. No, to nije sve jer se, prema spomenutom izvješću, u razdoblju 2017. - 2050. godine predviđaju ulaganja u nabavu novih rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme na razini čak 6900 mlrd. dolara, dok bi se primjenom mjera energetske učinkovitosti iz scenarija učinkovitog hlađenja, u usporedbi s osnovnim scenarijem, pri tome mogle ostvariti uštede na proizvodnji električne energije od čak 2900 mlrd. dolara.