Krajem ove ili početkom iduće godine Europska komisija predstavit će izmijenjene Direktive o obnovljivim izvorima energije, kao i Direktive o energetskom tržištu (Energy Market Design Initiative). Iz izjava mjerodavnih u DG Energy-u čini se da će okosnica promjena biti u poticanju aktivne participacije građana i lokalnih samouprava u proizvodnji električne energije. Ne manje bitno, Europska komisija odbacila je mogućnost harmonizacije nacionalnih politika poticaja za obnovljive izvore energije, poslušavši tako energetsku industriju koja je oštro osudile taj prijedlog, naglašavajući da su tržišta previše fragmentirana. Marie Donnelly, visoko rangirana dužnosnica u DG Energy kazala je da nova direktiva neće ići za usuglašavanjem nacionalnih politika poticaja, već će se umjesto tog poticati daljnja «regionalizacija» energetskih tržišta. Na jednom energetskom tržištu takvo što bilo bi moguće, ali Europa tome nije ni blizu. Donnelly je otkrila da će nova legislativa o energetskom tržištu ići za poticanjem građana da proizvode, skladište i prodaju svoju električnu energiju. «Jedna od stvari do koje nam je posebno stalo je poticanje individualaca – potrošača i zajednica – da postanu aktivni participanti u energetskom sustavu», kazala je Donnelly, a na inzistiranje znači li to prioritetan pristup mreži za obnovljivu energiju koju proizvode mali proizvođači, odvratila je: «To je lajtmotiv koji ćete vidjeti u svim našim prijedlozima». Novostima iz Bruxellesa će se osobito veseliti promicatelji mikrokogeneracija, poznatih i kao distribuirana ili decentralizirana proizvodnja energije, kao i zagovornici energetskih zadruga koje su posebno popularne u Europskoj uniji a u Hrvatskoj tek traže svoje mjesto pod Suncem.

U javnoj raspravi o Direktivi o energetskom tržištu, koja je održana ranije ove godine Komisija je objavila da se potrošači moraju snaći u ulogama kupca i prodavatelja a građane se poziva da «koriste svoje odličnu pregovarateljsku moć» kroz zajedničke sheme poput energetskih zadruga. Nedavna studija danske konzalting kuće CE Delft pokazala je da polovina EU građana može proizvoditi vlastitu električnu energiju iz obnovljivih izvora, čime bi se do 2050. zadovoljilo čak 45% Unijinih potreba, pod uvjetom da se za to napravi regulatorno stimulativno okruženje. Kućanstva mogu na krovove staviti FN panele, a škole i bolnice mogu proizvoditi energiju za svoje potrebe, skladištiti višak i prodavati energiju u mrežu po garantiranoj cijeni. Pionir će prema CE Delftovoj studiji biti Švedska, čijih 79% stanovnika će biti u stanju proizvesti energiju za vlastite potrebe, a neće bitno zaostati ni Njemačka niti Nizozemska. «Želimo pravo da proizvodimo, pohranjujemo svoju energiju i šaljemo je u mrežu. Ne želimo samo lijepe riječi, ostaje nam vidjeti hoće li Komisija zaista građane staviti u centar priče», komentirala je studiju Dörte Fouquet, direktorica Europske federacije za obnovljivu energiju (EREF). Donnelly je naglasila da je ključno bolje iskoristiti javne natječaje za projekte obnovljivih izvora energije, jer javni natječaji daju najbolju vrijednost za novac poreznih obveznika.

Ipak, Claude Turmes, 'zeleni' europarlamentarac, veteran iz Luksemburga naglašava da nisu iskorišteni svi potencijali javnih natječaja. Danas, lokalne vlasti su obvezne raspisati javne natječaje pa i za relativno male projekte OIE, gdje velike energetske kompanije mogu dati najbolju cijenu, čime se iz igre izbacuju male lokalne energetske zadruge, koje su skuplje ali uživaju veću popularnost kod stanovništva, jer su vlasnici zadruge sumještani a ne bezlična velika kompanija. Turmes upozorava da su natječaji dobri za ulagače, ali ako se isključivo bude išlo na natječaje bez participacije građana, neće se iskoristiti potencijal energije vjetra na kopnu, što neće proći kod lokalaca koji se opiru takvim projektima radi buke koje vjetroelektrane stvaraju. Veliki se ponekad nespretno snalaze u novim okolnostima na tržištu a iz nekih poteza može se iščitati i velika nervoza po lijepo namještenim uredima multinacionalki. Nedavno se dogodilo da je EDF tužio dvije lokalne zajednice u Belgiji koje su dodijelile posao gradnje četiri vjetroturbine lokalnih energetskim zadrugama, iako je francuska elektroprivreda dala najpovoljniju ponudu. Turmes kaže da lokalne samouprave ne bi trebale biti obvezne ići na javne natječaje za male projekte u obnovljivcima, pozvavši na reviziju «de minimis» izuzetaka na javnim natječajima. Iako su na natječajima lokalne energetske zadruge skuplje, pristaše kažu da dugoročno donose osam puta više prihoda regiji, nego što bi ih u istom slučaju donijele veće elektroenergetske kompanije. Turmes se zalaže i za raspis natječaja za ostale vrste energetskih usluga, poput primjerice usluga koje pruža elektroenergetska mreža kako bi se podržao kontinuirani tok i opskrba električnom energijom. Preciznije, Turmes misli na usluge uravnoteženja, koje uključuju upravljanje potražnjom. «Potrebno nam je tržište za usluge fleksibilnosti. No, problem je što operatori elektroenergetskih mreža to ne žele. To je jedno od pitanja o kojima u Bruxellesu nitko ne raspravlja. A tko su najveći lobisti u Bruxellesu? ENTSO-E ima tri puta više lobista od Eurelectrica, udruge koja predstavlja proizvođače energije», kaže Thurmes pojašnjavajući da se u narednim godinama očekuje veliki rast tržišta s obzirom na to da se očekuje rast popularnosti vjetra, Sunca, baterijske pohrane, pohrane električne energije u plin i ostalih usluga upravljanja potražnjom energije.

Promjena s proizvodnje u velikim centralnim elektranama prema decentraliziranoj proizvodnji iz obnovljivaca podrazumijeva zakonodavne promjene i promjene postojećih pravila o tržištu. Čini se da se veliki igrači počinju adaptirati na promjene na tržištu i tvrde da prihvaćaju promjenu prema decentraliziranoj proizvodnji. Eurelectric javno podržava osnaživanje kupaca i njihovu aktivnu ulogu na tržištu, a energetske kompanije primjenjuju različite strategije kako bi obranile tržišni udio od malih igrača. Energetske kompanije agresivno se guraju na lokalne natječaje za instaliranje obnovljivaca, a stvaraju i vlastite zadruge. Ide se i «od vrata do vrata». Primjerice, francuski Engie u Belgiji reklamira instaliranje FN panela kućanstvima. Završna bitka za potrošače će se očito voditi po krovovima, u predgrađima….