Dok se europska autoindustrija masovno preorjentira na električna i hibridna vozila valja zabilježiti nekoliko zanimljivih podataka koji ukazuju da se elektromobilnost baš i ne "prima" na tržištima, osobito onim slabije platežne moći, kao što je naše, ali i neka zapadnija. U Hrvatskoj je zahvaljujući obilatim poticajima države tek oko 1% takvih vozila u voznim parku, a isti postotak ima i Češka. U Španjolskoj, Grčkoj i Rumunjskoj on nikako da dosegne 2%, u Sloveniji je oko 2%, Belgija je ispod 3%, Italija oko 3%. Čak su imućnije Francuska i Irska s električnim auto modelima ispod 7%, a u Austriji nešto više od 10%. Očito je, vozači još ne mogu ažurnije prijeći na struju u koju autoindustrija ulaže milijarde pritisnuta smjernicama iz Europske komisije. 

Tvrdi se da je najveći problem infrastruktura, što i nije do kraja istina, jer je problem složeniji i tiče se skupove vozila, skupog servisiranja itd. Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) deset europskih zemalja nema ni jedan punjač na svakih 100 km. Od 224.237 punionica u EU 30% je u Nizozemskoj, 10,4% u Francuskoj i 19,9% u Njemačkoj. Hrvatska se s 670 punionica i prosjekom od 2,3 punjača na 100 km smjestila u sredinu tablice, u kojoj su najlošije pozicionirane Grčka, Litva i Poljska. 

Pad proizvodnje vozila

Uzgred, globalno i u Europskoj uniji, proizvodnja automobila pada od 2018. pa sve do danas a samo do 2019. na 2020. pala je za više od 16%. Zanimljivo je pogledati i strukturu novog voznog parka. Prema novom Godišnjem izvještaju ACEA-e 2017. bilo je prodano 94% automobila s motorima na unutarnje izgaranje i 4,3% baterijskih automobila i hibrida. 2020. podaci su ponešto drugačiji - 75% činili su automobili s motorom na unutarnje izgaranje a udio baterijskih bio je 5,4%, plug-in hibrida 5,1% i električnih hibrida 11,9% što je ukupno 22,4%. Takav značajan pomak u registraciji novih automobila primjetan je tek lani, jer su još 2019. takva osobna vozila činila tek 8,7% svih novih registracija. 

Kad je o ekologiji riječ, a cijela priča o elektromobilnosti iz toga vuče snagu, prosječni europski automobil sve je energetski učinkovitiji. Poboljšanja su velika i skokovita, što bi se trebalo odraziti i u boljoj kvaliteti zraka. Prosječan pad emisija u EU 27 je vrlo zadovoljavajućih 11,3% i to u odnosu na 2019., dakle samo u godini dana. Prosječan auto emitira 108,2 g CO2/kg, a u Hrvatskoj je to 112 g/km, što je pad od 6% u samo godinu dana. Takav pad emisija iz automobila vidljiv je u cijeloj EU u 2020. u odnosu na 2019. i iznosi od 1,4% na Cipru do rekordnih 36% u Norveškoj, koja je najmasovnije prigrlila električne automobile.