Razvoj punionica električnih vozila jedna je od najbitnijih stavki kako bi se pojednostavio prijelaz s vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem koja kao pogonska goriva koriste benzin i dizel na električna vozila. 

Diljem Hrvatske već postoji značajan broj punionica električnih automobila, ali kako količina vozila raste te brojni turisti posjećuju Hrvatsku, taj broj punjača je potrebno još dodatno povećati kako bi se njihovim vozačima olakšalo svakodnevno korištenje. 

U Hrvatskoj se već provodi nekoliko značajnih projekata za poboljšanje infrastrukture punjača, ali sada je i korak dalje napravila nova regulacija AFIR (Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva) koja će, na razini Europske unije, dodatno pomoći u povećanju broja punjača za električna vozila. Naime, regulacija AFIR postavlja tzv. nacionalno obvezujuće ciljeve kojima će se propisati koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje ili vodika za laka i teška vozila, ovisno o broju vozila u državi, priopćeno je iz agencije 404. 

Primjerice, za članice poput Hrvatske, koje imaju manje od jedan posto udjela električnih vozila u ukupnoj floti, određeno je da do 2025. godine moraju postaviti punjača u ekvivalentu snage 3 kW po svakom potpuno električnom vozilu i 2 kW po svakom plug-in hibridnom vozilu. Hrvatska bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 11.524 kW.

 

Dobra raspodjela 

"Hrvatska će za ispunjenje ovog uvjeta do 2025. godine morati postaviti od 100 do 200 brzih punionica za električna vozila, naravno ovisno o njihovoj snazi. Ako će se postavljati punionice snage 50-70 kW, možemo očekivati 200-tinjak brzih punionica, a ako će one biti veće snage poput 100-150 kW, bit će manji broj punionica, ali i mogućnost znatno bržeg punjenja", objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug

No, do 2027. godine infrastruktura punionica diljem države će morati pružati jednaku snagu kao da je tri posto ukupne flote potpuno električno, a do 2030. će broj punionica morati porasti u skladu kao da je pet posto ukupne flote potpuno električno. Tako bi Hrvatska do 2027. godine morala postaviti približno 470 brzih punjača, primjerice, snage od 150 kW, a do 2030. godine više od 800 takvih punionica. 

"Takve punionice mogu napuniti prosječno električno vozilo već za 10-25 minuta pa je jedino bitno da se one vrlo dobro rasporede po hrvatskim prometnicama kako bi se olakšalo putovanje u gotovo svaki dio naše zemlje", dodaje.

 

Kamioni i autobusi 

Također, novom europskom regulacijom bi se postavili ciljevi za znatno povećanje broja punjača na TEN-T koridoru – jedinstvenoj transeuropskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi. To znači da bi se u Hrvatskoj i susjednim zemljama dodatno povećao broj punionica za laka i teška električna vozila na relacijama Ljubljana-Zagreb i Varaždin-Rijeka. 

Za laka električna vozila (osobna i laka dostavna vozila) regulativom želi se osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i time osigurati jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU-a. Tako je cilj da do 2025. godine na svakih 60 km bude stajalište s punionicama ukupne snage od barem 600 kW i s barem jednom punionicom od 300 kW. Do 2030. godine bi se spomenute punionice na stajalištima trebale nadograditi do 900 kW, a barem dvije punionice imati snagu 350 kW. 

S druge strane, AFIR zahtjeva da se do 2025. godine za kamione i autobuse na TEN-T koridoru na svakih 60 kilometara postave punionice ukupne minimalne snage 2000 kW, od kojih će barem dvije biti snage 800 kW. Do 2030. godine bi ta stajališta trebalo nadograditi punionicama ukupne snage 5000 kW, od kojih bi njih barem četiri imale snagu od 800 kW.

 

Čekanja i gužve 

Dodatno, na svim prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom, članice do 2025. moraju osigurati mrežu punionica na svakih 100 kilometara koje će imati ukupnu snagu 2000 kW i barem jednu punionicu snage 800 kW, a do 2035. bi se punionice morale nadograditi na sveukupnu snagu od 5000 kW s barem dvije punionice snage 800 kW. 

"Navedene udaljenosti od 60 i 100 kilometara između punionica na autocestama odlično su rješenje kojim će se mnogim vozačima pružiti bezbrižna vožnja hrvatskim prometnicama, a propisane ukupne snage za stajališta omogućit će velik broj punionica i vrlo brzo punjenje električnih vozila kako bi se spriječila nepotrebna čekanja i gužve", ističe. 

Svako urbano čvorište na spomenutim prometnicama morat će do kraja 2025. imati minimalno 1400 kW snage koja će se raspoređivati na četiri punionice snage 350 kW, a do konca desetljeća će se sveukupna snaga morati povećati na 3500 kW. Tu su i dodatna odmorišta/parkinzi koji će morati do 2027. omogućiti barem dvije punionice minimalne snage 100 kW s V2G tehnologijom, odnosno do 2030. će morati imati barem četiri takve punionice.

 

Transparentni prikaz 

Naplata punjenja vozila bi se prema AFIR-u trebala omogućiti i pomoću bankovnih kartica pa bi svi operateri punionica do 2025. trebali postaviti čitače kartica na svoje nove punionice, a na postojeće punionice do 2027. godine. Time bi se uvelike olakšala naplata punjenja brojnim vozačima električnih vozila, a posebice turistima koji nisu upoznati s mrežom punjača u zemlji koju posjećuju.

Ono što je pri naplati punjenja vrlo bitno jest i transparentni prikaz cijena punjenja. 

Prijedlog Europske komisije je da na svakoj punionici budu izložene cijene punjenja i to prikazane prema jedinici kW h, a također je uvjetovano da punjenje bude "cjenovno-prihvatljivo", s iznimkom da se može naplaćivati naknada za stajanje na punionici nakon punjenja.