Još prošle godine u lipnju konzorcij NEXT-E i Europska komisija potpisali su ugovor o financiranju u iznosu od 18,84 milijuna EUR za postavljanje 252 brze i ultrabrze punionice električnih vozila diljem Srednje i Istočne Europe. Postavit će se 222 brze punionice (50kW) i 30 ultrabrzih (150-350 kW). Hrvatskoj bi trebalo pripasti nešto manje od 25 % sredstava (oko 4,5 mil. EUR). U Hrvatskoj je za sada definirano da će se brze punionice graditi na pravcu između Goričana i Rijeke i na dijelovima autocesta, dok će se ultrabrze izgraditi tek 2019. godine. Dakle, Hrvatska će od 58 punionica imate šest postavljenih između Zagreba i Županje i isto toliko između Goričana, Rijeke i Dubrovnika. Uz to, 40 punionica će biti postavljeno na koridoru od mađarske granice do Rijeke i još njih šest za koje je odgovoran Hrvatski Telekom te dvadesetak punionica iz projekta URBAN-E koji će biti postavljeni na zagrebačkim prometnicama. Dovršetak projekata se očekuje do 2020. godine, a Hrvatska će time ući u sustav elektromobilnosti Zapadne Europe. Problem je što Istra nije uključena ni u jedan takav projekt izgradnje punionica, što će imati ozbiljne posljedice na broj turista, koji će svake godine povećavati broj električnih vozila na hrvatskim cestama. Potpuno druga priča je otok Krk koji već razvija svoju mrežu punionica. Veliki značaj takvih projekata je ekološka očuvanost nekog kraja, što je sve veća privlačnost za turiste, objavio je Novi list.