Nakon dvogodišnjeg zastoja u poticajima za električne automobile, od 2018. će se oni opet isplaćivati njihovim kupcima. Najavio je to prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, v.d. direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na konferenciji "Utjecaj tehnologije na razvoj mobilnosti" koju je jučer u Zagrebu organizirala"Američka gospodarska komora u Hrvatskoj(AmCham). Tijekom 2014. i 2015. subvencionirana je s 50 milijuna kuna kupnja ukupno 1428 električnih vozila na našem tržištu. Dodatnih 30-ak milijuna je uloženo je u infrastrukturu.  “U prvom kvartalu iduće godine u održivi promet planiramo uložiti oko 85 milijuna kuna iz čega ćemo sufinancirati isključivo električna i plug-in vozila i prijeko potrebnu infrastrukturu. Bez razvoja infrastrukture nema e-mobilnosti, rekao je Majdandžić. Kako neslužbeno doznajemo, da bi se išlo u nove poticaje za elektromobilost Vlada treba usvojiti novi Nacionalni plan o energetskoj učinkovitosti, koji je nedavno bio na javnoj raspravi, a Fond treba donijeti novi financijski plan i Program raspodjele sredstava od emisijskih jedinica.  

Naime, tema e-mobilnosti trenutno je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a spominje se i potreba za uključivanjem Ministarstva turizma, čiju ulogu je istaknuo izvršni direktor LNG Autokuće Branko Kondić „Prema projekcijama, do 2030. godine će oko 35% novih vozila biti na električni pogon, što znači da će stranci u Hrvatsku sve više dolaziti električnim vozilima, a u slučaju nedovoljno razvijene infrastrukture, imat ćemo negativan utjecaj na turizam.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske (CVH), krajem prošle godine u našoj zemlji je bilo registrirano 1843 automobila na hibridni pogon te 224 na električni. Bilo je i 445 električnih mopeda i bicikala. Na AmChamovom skupu je istaknuto da su električni automobili budućnost, no da u mnogim zemljama, kao što je i Hrvatska, postoji još niz prepreka koje koče njihovu veću popularnost među kupcima. U Hrvatskoj je velik problem što se ovo pitanje provlači kroz četiri resora: promet, energetiku, zaštitu okoliša te turizam. 

Kako je istaknuto na konferenciji, mreža brzih punionica je ključan infrastrukturni problem. I dok većina hrvatskih gradova, a sve više i općina, ima punionice, na autocestama one gotovo ne postoje. Voditelj projekta e-mobilnosti u Hrvatskom telekomu (HT) Dino Novosel upozorio da Hrvatska do 2020. godine mora osigurati 10 posto obnovljivih izvora energije u sektoru prometa, a danas je na tri posto. Istaknuo je kako je cilj Europske unije do 2050.godine u potpunosti izbaciti naftne derivate iz cestovnog prometa, a neke zemlje to planiraju još i ranije. Iznio je podatak da je u Hrvatskoj trenutno 200-tinjak javno dostupnih punionica, a od toga je 101 povezana u sustav HT-a. Dodao je kako mreža punionica predstavlja važan infrastrukturni preduvjet za značajniju potražnju za električnim vozilima, ali na to svakako utječe i cijena takvih vozila.

Upozoreno je i na neodrživost postojećeg sustava besplatnih punioca, kojih je trenutno 201, a planirano je 345, te koje će se morati, prije ili kasnije komercijalizirati. U HT-u, primjerice, i tim od 20-ak stručnjaka već radi na budućoj komercijalizaciji, prenosi Poslovni dnevnik