Na panelu pod nazivom „Mogućnosti korištenja sredstava iz NPOO-a i fondova EU u području prometa i logistike“ razgovaralo se o budućnosti tog sektora u Hrvatskoj čiji bi razvoj uvelike trebao biti obilježen kapitalom koji nudi EU. Naglasak je, naravno, na zelenom i održivom, a najveći dio kolača od čak 5,5, milijardi kuna koje bi se trebale sliti u domaći sektor prometa do 2027. godine, otići će na modernizaciju željeznice. No, svoje prilike će dobiti i ostali vidovi prijevoza rade manji pritisak na okoliš od fosilnih goriva. 

Boris Vavra iz tvrtke Primacošped je istaknuo kako je u cestovnom prometu dizel još uvijek nezamjenjiv, po performansama i rasprostranjenosti. „Elektrificirani kamioni mogu voziti manje rute, ali trenutno ne mogu zamisliti kamion na struju koji vozi teret, primjerice, iz Zagreba u Moskvu. Optimalni alternativni izbori su pogoni na plin ili vodik. Imaju puno prednosti, samo ostaje pitanje dostupnosti infrastrukture za punjenje."

Državni tajnik za more i EU fondove, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver osvrnuo se na proces pregovora s Europskom komisijom koji je bio dug i naporan. „Sada je na nama da sve zacrtano u programu i realiziramo. Preko 40 posto sredstava je usmjereno na željeznice koje smo malo zapostavili zbog razvoja autocesta, a to se podudara i s našom nacionalnom prometnom strategijom“, kazao je Bilaver, a to je posebno razveselilo konzultanta Uprave HŽ Infrastrukture Darka Barišića koji je najavio da ćemo uz elektrificirane pruge imati i vlakove na baterije koji će rute koje nisu osuvremenjene moći prijeći na struju. 

Marko Šoštarić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, istaknuo je da će se poticati održivi oblici putovanja, od bicikliranja, do modernizacije javnog prometa, prvenstveno tramvaja i prigradskih željeznica. „Promet tereta bi se u što većoj mjeri trebao preusmjeriti na željeznicu, ali i unutarnje plovne puteve“, pojasnio je.