Smanjenje emisija iz prometa moguće je samo uz goleme napore i troškove, što znači da je još dug put do ostvarivanja ciljeva prometne tranzicije koja je već odavno započela. "No, cilj svega toga je našoj djeci u nasljeđe ostaviti čisti zrak," naglasio je to Vjekoslav Slavko Majetić, inovator i poduzetnik, direktor tvrtke DOK-ING na panel-diskusiji posvećenoj potencijalima vodika u prometu koja je održana u sklopu stručnog skupa Nova era prometa. Koliko god se neke promjene u prometnoj paradigmi trenutačno možda činile male i nebitne, osobito u Hrvatskoj, koja za svjetskim trendovima u prometu (kao što je uobičajeno) kasni 3 - 4 godine, ona se ne može zaustaviti. Električna vozila tu će svakako imati glavnu ulogu, no ne treba zanemariti ni neka druga rješenja kao što je, primjerice, vodik. 

Istodobno, osim cestovnog, prometna tranzicija zahvaća i pomorski promet pa vodeći domaći putnički brodar, Jadrolinija, kreće u projekt nabave tri električna trajekta za obalni linijski promet, dok se i hrvatske zračne luke pripremaju na obvezu primjene održivog zrakoplovnog goriva (SAF) jer je malo vjerojatno da će svjetsko zrakoplovstvo uskoro preći na električni ili na pogon na vodik. Za sva ta rješenja valja što više koristiti sredstva iz europskih fondova i programa, ponajviše kako bi se što prije ostvarila infrastruktura za opskrbu vozila, plovila i letjelica novim energentima. Svemu tome veliki doprinos dat će i nova europska Uredba o infrastrukturu za alternativna goriva.

To je bilo tek nekoliko naglasaka skupa posvećenog električnim i vozilima na plin, vodik i gorivne članke i rješenjima za održivi razvoj prometa koji je održan već treću godinu zaredom i ponovno pokazao u kojem se smjeru odvijaju velike promjene ne samo kada se radi o prometnim sredstvima, već i o razmišljanjima o prometu kao takvom. 


Sinergija prometa i energetike

"Budućnost prometa u Hrvatskoj je jasna: čista energija i obnovljivi izvori. Stoga moramo prihvatiti da je prometna tranzicija dio energetske tranzicije i što to prije shvatimo, u konačnici ćemo plaćati manje," upozorio je dr. sc. Bruno Židov iz Energetskog instituta Hrvoje Požar na spomenutoj panel-diskusiji koja je dio projekta DanuP-2-Gas. Naime, već od 2026. godine očekuje se uključivanje cestovnog prometa u Europsku shemu trgovanja emisijama (EU ETS), što znači da se mogu očekivati dodatna poskupljenja (fosilnih) goriva. 

Istodobno, već do 2030. godine Hrvatska bi morala smanjiti emisije iz cestovnog prometa za čak 52%. To je pak naglasio slovenski novinar i konzultant za područje prometa Željko Purgar koji je istaknuo još jednu važnu prednost elektrifikacije prometa. "Električna vozila omogućila bi preuzimanje tzv. negativne energije iz hrvatskih vjetroelektrana, tj. one koja se ne može preuzeti u hrvatski elektroenergetski sustav zbog čega se susjednim zemljama mora plaćati za njezino preuzimanje, što osobito dolazi do izražaja u zimskim mjesecima," pojasnio je.

"Električna vozila maju velike prednosti, no za sada i nekoliko važnih nedostataka za širu rasprostranjenost u Hrvatskoj, a prije svega su to visoka cijena vozila i dostupnost punionica," napomenuo je automobilistički novinar Marin Tomaš, dodavši kako je u svemu tome vodik možda i nepravedno zanemaren. Nadovezavši se na to, ranije spomenuti čelnik DOK-ING-a napomenuo je kako je vožnja na vodik skuplja od one na električnu energiju i čak 10 puta skuplja od vožnje na fosilna goriva, no da vodik nije rješenje samo za promet, već je on ponajviše prikladan kada god trebaju velike količine energije. Pri tome se velike prilike pružaju za proizvodnju vodika iz otpada, što bi mogao biti još jedan od načina za rješavanja problema zbrinjavanja otpada.


Zeleno kormilo     

Pod nazivom 'Zeleno kormilo' u sklopu skupa održan je okrugli stol na temu prometne i energetske tranzicije u prometu, a vodio ga je novinar Mladen Iličković, urednik emisije 'Eko-zona' na Hrvatskoj radioteleviziji. "Za elektrifikaciju linijskog obalnog prometa najprikladnije su kratke linije. Stoga u suradnji s lučkim upravama krećemo u rješavanje infrastrukture za punjenje električnih trajekata u lukama u kojima pristaju," najavio je Vjekoslav Dorić, član Uprave Jadrolinije. Prva od tih linija trebala bi biti ona koja povezuje Dubrovnik s Elafitskim otocima. U svakom slučaju, kod razmatranja elektrifikacije obalnog prometa, treba voditi računa o sigurnosti održavanja veza. "Državi je najvažnije osigurati pristupačnost otocima, a to je i zadatak Jadrolinije kao državnog brodara," naglasio je Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture. 

U svakom slučaju, za Hrvatsku će itekako biti korisna sinergija, odnosno sustavni razvoj ne samo brodarstva, već i željezničkog prometa prema gradovima na srednjem Jadranu, a tu bi veliku ulogu mogao imati upravo vodik. To je izdvojio doc. dr. sc. Luka Vukić s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Osim vodika, kao rješenje bi se mogao razmatrati i amonijak koji je jednostavniji i jeftiniji za proizvodnju i pohranu, a njegova svojstva (između ostaloga i opasna kao što su otrovnost i eksplozivnost) odavno su poznata i za njih postoje provjerena rješenja. Tako smatra doc. dr. sc. Jakov Baleta s Metalurškog fakulteta u Sisku Sveučilišta u Zagrebu.

Za sva ta rješenja u (pomorskom) prometu i energetici na raspolaganju su i sredstva iz europskih fondova. Tako je Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja napomenula kako je čak 9,2 mlrd. eura na rapolaganju za ispunjavanje europskih klimatskih ciljeva do 2030. godine. No, da treba više raditi u praksi, na stvarnim projektima, a ne samo na studijama i analizama, upozorio je Tomislav Uroda, direktor brodograđevne tvrtke iCat koja je upravo razvila već treću generaciju svojih inovativnih električnih katamarana. Uz to, poručio je kako bi se Hrvatska pri tome svakako morala ugledati na primjer Norveške. 


Povratka na staro - nema

Već nekoliko hrvatskih gradova sudjeluje u promjeni prometne paradigme. Dobar primjer za to je Poreč, gdje su uspostavljene dvije linije javnog gradskog prijevoza električnim minibusom. Tu je i Koprivnica, gdje je projekt živog laboratorija pametne javne rasvjete nedavno proširen tako da uključuje i rješenja održivog prometa. Upravo takvim rješenjima zelenog i održivog prometa ne samo što se povećava njegova učinkovitost i dostupnost, već se značajno smanjuju emisije. Naime, čak 22,3% ukupnih emisija u zemljama EU-a potječe iz prometa. Naravno, pri tome treba osigurati da se električna vozila pune električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora jer su ona "... zelena koliko je zelena energija koja ih pokreće," kako je to istaknuo prof. dr. sc. Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 

Upravo zato treba osigurati da u takvim projektima što više sudjeluju hrvatske visokoškolske ustanove. Dobri primjeri za to su projekti vodikove energetike, razvoja putničkog eko-katamarana, električnog minibusa za potrebe javnog prijevoza u Labinu i demonstracijskog autobusa s pogonom na gorivne članke koji se razvijaju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Za time ne zaostaju ni Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Kriza automobilske industrije, a i trenutačna energetska i politička kriza u svijetu, iako je to možda naoko paradoksalno, pozitivno utječu na razvoj elektromobilnosti. Uostalom, kao glavni razlog kupnje električnih vozila mnogi vozači ističu dugoročne uštede. Napomeno je to Tin Koren iz Udruge 'Strujni krug', upozorivši da će za stabiliziranje svjetske automobilske industrije trebati najmanje 2 - 3 godine.

Konačno, u svim tim novim rješenjima prometa ne smije se zaboraviti na sigurnost. Tako je Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba upozorio kako su u posljednje vrijeme sve češći požari električnih vozila, no u pravilu onih iz 'kućne radinosti'. Mnogo tih novosti i promjena u prometu koje utječu na opću sigurnost trebale bi riješiti i promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Bez obzira na rješenja pogona vozila i samog prometa, broj smrtno i teško stradalih osoba na hrvatskim prometnicama i dalje je velik. "Svi mi možemo pomoći ostvarivanju sigurnosti u prometu," zaključio je stoga Nikola Milas iz Ministarstva unutarnjih poslova.