Korištenje vlakova održivo je i sigurno i zato je Europska unija 2021. godinu odlučila proglasiti godinom željeznice. Sektor prometa odgovoren je za četvrtimu emisija stakleničkih plinova i taj udio kontinuirano raste, što zabrinjava donositelje politika. Promicanje željezničkog prijevoza održiv je način prijevoza putnika i tereta jer su željeznice u sektoru prometa odgovorne za tek 0,5% emisija, dok cestovni promet čini 72%, a aviopromet 13,9% emisija. 

Europska se unija može pohvaliti najduljom duljinom željezničkih prruga u uporabi, kojih je čak 217.000 km, u usporedbi s SAD-om (202.000 km) ili Kinom (127.000 km). Od 2014. EU je dodijelila više od 35 mlrd. eura za razvoj željezničkog prometa. Željeznicom se u periodu 2011.-2016. pruzelo više od 17% tereta, a kad je riječ o prijevozu putnika ona je 2019. imala udio od 7,6% te bilježi porast veći autobusnog i metro prijevoza. 

Sigurne ali u Hrvatskoj nepopularne 

Željeznica je također vrlo siguran način prijevoza, pokazuju statistike o broju smrtnih slučajeva u periodu 2011.-2015., kada je na motorima poginulo 38 vozača na prijeđenih milijardu km, dok to za automobile čini 2,7, a za prijevoz željeznicom tek 0,1 čovjek. 

Dok su u zapadnoeuropskim zemljama građani uglavnom vrlo zadovoljni svojim iskustvom putovanja željeznicom, to u Hrvatskoj nije tako, pokazalo je istraživanje iz 2018. U Hrvatskoj je manje od 50% putnika zadovoljno svojim putovanjem, po čemu je Hrvatska među najlošijima u EU, dok najbolje mišljenje o svojim željeznicama imaju Austrijanci, Britanci i Nizozemci.