Kompanije koje se bave brodarskim prijevozom pod sve većim su pritiskom da smanje svoj ugljični otisak, pošto se procjenjuje da će do 2050. čak 50% svih emisija ugljičnog dioksida dolaziti iz brodarskog i avio sektora. Zbog toga posežu za različitim mjerama - od kvalitetnije boje do energetski učinkovitijih propelera, preinake brodova i slično. Prema procjenama Međunarodne pomorske organizacije (IMO), međunarodni pomorski prijevoz čini 2,2% globalnih emisija ugljičnog dioksida, dok je avio sektor na 2%. IMO je izrazio namjere da prepolovi emisije stakleničkih plinova iz 20008. do 2050. Brodovi su dugotrajna imovina, koja traje obično do 25 godina, a ako industrija želi ispuniti IMO standarde potrebno je ubrzati tranziciju prema zelenim plovilima. 

Manjak kapitala

S obzirom da se sektor suočava s manjkom kapitala banke su ove godine izašle s inicijativom kreditiranja vrijednom najmanje 20 milijardi USD za gradnju energetski učinkovitijih brodova. Brodari su se aktivirali različitim mjerama. Primjerice, Grimaldi Grupa promijenila je premaze koje koriste i modificirala propelere na svih 30 bodova. Da bi uštedili gorivo, Grimaldi je uveo niže brzine kada brod prilazi luci noću i povećala je kapacitete dijela flote kako bi brod mogao primiti više tereta. Uz pomoć tih malih mjera grupacija je postigla uštedu od 300.000 tona CO2 godišnje. IMO je prihvatio obvezna pravila za nova plovila kako bi se povećala energetska učinkovitost goriva u brodskim motorima, ali tek 2023. očekuje se konačni plan kako to postići. 

Što rade brodari

U rujnu je lansirana inicijativa koja ide za nula ugljičnim brodovima i gorivima do 2030. Procjenjuje se da su NYK Line, Maersk i Mitsui OSK Lines najspremniji za energetsku tranziciju, od ukupno 18 najvećih javno izlistanih kompanija. Maersk je objavio da želi biti ugljično neutralan do 2050 i potrošio je milijardu USD u četiri godine za preinaku 150 brodova. Energy Transition Commision, panel globalnih eksperata, lani je procijenio da potpuna dekarbonizacija brodarske industrije košta manje od 0,2% BDP-a u 2050., ili nešto manje od 600 milijardi USD godišnje, piše Reuters.