U okviru projekta BUILD UPON, održana je završna konferencija Strategija 2.0 u hotelu Dubrovnik. Ovom prigodom su se predstavili postignuti rezultati u području energetske obnove zgrada u zadnje dvije godine. Ministar Lovro Kuščević istaknuo je natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada, za koje se alociralo 152 mil. kuna, a odobreno je 616 projekata u vrijednosti od 629 mil. kuna te natječaj za energetsku obnovu odgojno-obrazovnih ustanova za koje je također osigurano 152 mil. kuna. Osvrnuo se na iduću sjednicu Vlade na kojoj će biti usvojen Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016.-2020. za koji se alociralo 211 mil. eura. Naglasio je da će nove zgrade morati biti gotovo nulte energije, od kraja 2018. sve zgrade javne namjene, a od kraja 2020. i sve ostale. Zaključuje da će ušteda energije na sva tri projekta obnove biti oko 68% i 20.500 tona smanjenih emisija CO2, a vrijednost oko 5 mlrd. kuna što će biti veliki poticaj građevinskom sektoru i općenito gospodarskom rastu Hrvatske. 
Pomoćnik ministra Danijel Žamboki zaključio je kako će biti potrebno još 311 mil. eura za obnovu javnih i 100 mil. eura za obnovu komercijalnih zgrada iz EU fondova te je naglasio da građevinski sektor treba implementirati energetsku obnovu u svoj rad što je budućnost Hrvatske, jer se procjenjuje da će do 2050. za energetsku obnovu zgrada biti potrebno 140 mlrd. kuna. Željka Borković, predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikator osvrnula se i na nZEB sustav koji će ubrzo biti standard gradnje i rekonstrukcije, međutim, skeptična je što se tiče međunarodnog priznanja certifikata zelene gradnje, jer certificiranje koje je zakonski obvezatno u Hrvatskoj još nije nakon 10 godina zaživjelo i još ima problema. Irena Križ Šelendić dodala je da je Ministarstvo nZEB sustav već predvidjelo i postoje strogi uvjeti za rekonstrukciju i novogradnju, a dugoročna strategija predviđa da ćemo sa stopom 3% do 2050. obnoviti sve zgrade na tom nivou. Dorijan Rajković, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava, zaključuje da je projekt bio jako bitan za industriju jer su svi dionici mogli aktivno sudjelovati u implementaciji, te se osvrće na velike promjene u zadnjih deset godina u industriji obnove, kada skoro pa i nije bilo renovacije nego samo novogradnje, međutim trenutno je potrebno tu granu industrije izgraditi ne samo na bazi financiranja i regulative nego i operative kako bi se uz provođenje projekata osigurala i njihova dugoročnost. Alan Perl, voditelj projekta naglasio je kako će prijedlozi s radionica na konferenciji biti dio nove nacionalne strategije, koju Ministarstvo treba 1. travnja predati Europskoj komisiji. Spomenuo je nužnost učinkovitije suradnje s bankama i olakšice na projekte energetske obnove zgrada. Objasnio je da je zbog nedostatak radnika na projektima potrebna veća zainteresiranost kroz školstvo, povezivanje struka i kontinuirani stručni razvoj u obliku dodatnih edukacija.