Projekt energetske obnove zgrada javnog sektora, ambiciozno najavljivan plan Vrdoljakova ministarstva koji bi domaći građevinski sektor trebao dići iz pepela, naišao je, čini se, na ozbiljnu prepreku.  Kako Business.hr doznaje od jednog od začetnika nekoliko projekata energetske obnove u Hrvatskoj, koji je financijsku potporu pokušao dobiti u nekoliko banaka, one su zasad nesklone kreditiranju projekata energetske efikasnosti, i to navodno zbog prevelike zaduženosti jedinica lokalne samouprave. 
Na njihov upit o tomu koliko su zahtjeva i projekata energetske obnove dosad realizirale, iz najvećih domaćih banaka nije stigao konkretan odgovor - banke su samo napomenule kako očekuju skoro donošenje regulative za energetsku učinkovitost koja će pogurati realizaciju takvih projekata. Investitor koji je novac za svoje projekte energetske obnove pokušao osigurati u 4 banke kazao nam je kako je pojedine banke od projekata energetske obnove ohladila analiza proračuna jedinica lokalne samouprave, a neke su ocijenile kako je riječ o previše kompliciranoj proceduri koja ne može proći bez blagoslova središnjica u inozemstvu.
„Iako u posljednje dvije godine primjećujemo porast interesa za tom vrstom kreditiranja, vjerujemo da će daljnjim usklađivanjem zakonske regulative s regulativama EU, osobito ulaskom u EU, interes za takvu vrstu bankarskih usluga dodatno porasti. Također, u budućem se razdoblju očekujemo donošenje regulative za energetsku učinkovitost pa će i neki od projekata koji su u pripremi biti realizirani“, kazali su iz Erste banke, napomenuvši kako su spremni financirati sve isplative i kvalitetno pripremljene projekte u području energetike, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, gdje općenito vide potencijal za novo kreditiranje u idućem razdoblju. 
Zagrebačka je banka, kako kažu, zainteresirana sudjelovati u projektima kojima se potiče energetska učinkovitost i upotreba obnovljivih izvora energije. „U suradnji s HBOR-om i raznim supranacionalnim financijskim institucijama već ostvarujemo i pripremano cijeli niz povoljnih linija financiranja usmjerenih isključivo na projekte iz poručja obnovljivih izvora energije i kogeneracije, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. U banci već postoji značajan portfelj financiranih projekata iz navedenog područja koji su uspješan primjer svim budućim investitorima“, poručili su iz te banke, dodavši kako s obzirom na recentne pozitivne trendove, fokus na energetiku i najavljeno pojednostavnjenje administrativnog procesa pri realizaciji projekata iz područja obnovljivih izvora energije i kogeneracije, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, u budućnosti očekuju još veći broj inicijativa, posebno privatnih investitora.
„Banke bi najradije kreditirale državu kao pouzdanog platišu i građanstvo dopuštenim prekoračenjem na karticama“, kazao je Ivica Jakić iz švicarske energetske tvrtke Alpiq. Iz Ministarstva gospodarstva rekli su pak da iako su tvrtke odabrane na javnim natječajima same zadužene osigurati provedbu projekata, uključujući i financiranje uz pomoć banaka, banke u EU već su počele provoditi slične programe. „Kako je energetska obnova javnih zgrada program koji se počeo provoditi prije dva mjeseca, vjerujemo da će banke prepoznati njegove prednosti i mogućnosti te da će svojim kreditnim linijama osigurati povoljnije financiranje, kao što je to slučaj u zemljama EU u kojima se provode slični programi“, kazali su iz Ministarstva.
Program energetske obnove javne namjene ima četiri faze. Za prve dvije faze zaduženo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, koje na osnovi predloženih objekata bira i izrađuje projektni zadatak na temelju kojega Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija izrađuje dokumentaciju za nadmetanje. Nakon objave dokumentacije za nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi provodi se evaluaciju pristiglih ponuda te odabir najpovoljnijeg ponuditelja. Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija dosad je objavio natječaje projekte u vrijednosti 63 milijuna kuna, a do kraja idućeg tjedna očekuju se potpisivanja prvih ugovora, kazali su iz Ministarstva gospodarstva.