Europska komisija u srijedu je predstavila "zimski energetski paket" koji predlaže povećanje obaveza za energetsku učinkovitost na 30% do 2030. u pokušaju smanjivanja emisija i zadovoljavanja obaveza iz klimatskog sporazuma iz Pariza. Cijelim "mamutskim" setom energetskih zakona predlaže se smanjivanje emisija ugljičnog dioksida za 40% do 2030. u odnosu na razine iz 1990.. Prema objavi komisije od 2021. ovaj set zakona trebao bi od 2021. dovesti do investiranja do 177 milijardi eura javnog i privatnog novca godišnje, čime bi BDP u narednom desetljeću porasao za 1% a stvorilo bi se 900.000 novih radnih mjesta. 
Reformira se više krucijalna dijela legislative - direktive u energetskoj učinkovitosti, direktive o eko-dizajnu i direktiva o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, kao i direktive o obnovljivcima. Kad je riječ o obavezi energetske učinkovitosti, Europski parlament je ranije pozivao na cilj o 40% ušteda, no komisija i neke članice smatrale su da bi to bilo teško realizirati. Sada tri EU institucije trebaju potvrditi te ciljeve prije nego što budu ustoličene u zakonima. Industrija je uvjerena da je cilj od 40% u energetskoj učinkovitosti moguće ispuniti. Trgovačko udruženje europskih proizvođača opreme za grijanje (EHI) smatra da je to korak u dobrom smjeru, te da bi obaveza o 40% mogla dati snažan poticaj za zamjenu 80 milijuna neučinkovitih plinskih i uljnih trošila koja su instalirana u europskim domovima. Kad je riječ o izmjeni direktive o eko-dizajnu proizvoda, studija utjecaja koja se referirala na komisijin prijedlog, procjenjuje da će postojeća direktiva dovesti do uštede 48 TWh u komercijalnim sustavima hlađenja godišnje, do 2030. Komisija planira revidirati pravila za uređaje za klimatizaciju do travnja 2017. Predložena revizija direktive o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu rezultirat će malim smanjenjem stakleničkih plinova u svim članicama, a procjenjuje se da će administrativni trošak njezine implementacije smanjiti za 98 milijuna eura godišnje. Kad je riječ o direktivi o obnovljivcima uvodi se jednostavniji pristup distribucijskoj mreži za male projekte, a sheme poticanja obnovljivaca trebale bi se orijentirati tržišnom pristupu na kojem na aukcijama poticaje dobivaju projekti s najmanjom proizvodnom cijenom. Forsira se uvođenje OIE u sustave grijanja i hlađenja, a opskrbljivači energijom postaju obavezni postići 1% godišnje veći udio zelene energije u ukupnoj prodaji do 2030, što će biti kontrolirano u sklopu ciljeva energetske učinkovitosti.