Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost reagirao je na intervju g. Silvestra Šantaka „Brojne nelogičnosti i nejasnoće ugrožavaju ambiciozan program energetske obnove obiteljskih kuća“. Reagiranje prenosimo u cijelosti.
"Ambiciozan program energetske obnove obiteljskih kuća više je od samo ambicioznog plana – on je već u drugoj godini provedbe ostvario impresivne rezultate, koji višestruko prelaze postavljene ciljeve. Naime, u Trećem nacionalnom planu energetske učinkovitosti, koji program obnove kuća navodi kao jednu od mjera smanjenja potrošnje energije, planirane uštede se baziraju na procjeni obnove 2.000 kuća godišnje. U sklopu prošlogodišnje provedbe programa, već je obnovljeno više od 3.000 kuća, dok su u ovoj godini sklopljeni ugovori za obnovu još gotovo 9.350 kuća diljem Hrvatske. Dakle, riječ je o gotovo 12.350 kuća za čiju obnovu će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost građanima isplatiti oko 580 milijuna kuna. Stoga se, valjda, jedino u cijelom intervjuu možemo složiti s izjavom g. Šantaka da se ovdje uistinu radi o plemenitom cilju. Energetska obnova, uz ekološke benefite, našim će građanima donijeti uštede energije i poboljšati uvjete stanovanja, dok je građevinskom sektoru, a ujedno i certifikatorima, osigurala brojne poslovne mogućnosti. Naime, u cilju pojednostavljenja procedura i smanjenja troškova građanima koji više ne trebaju, izrađivati projektnu dokumentaciju za manje zahvate, od ove smo godine u program uključili i gotovo 800 energetskih certifikatora diljem Hrvatske. Jedno od ključnih zaduženja certifikator, čiji rad u potpunosti financira Fond, bilo je pomoći građanima u ispunjavanju prijave na natječaj, što znači da njihov kontakt s korisnikom nikako ne prestaje izradom Izvješća o energetskom pregledu. Nakon toga, certifikator bi trebao provjeriti i ponudu izvođača kako bi vidio da je u skladu s preporukama te još jednom provjeriti i ostalu dokumentaciju potrebnu za prijavu – kako bi bio siguran da će njegov klijent ispuniti sve potrebne preduvjete za dobivanje sredstava. Dakle, osim stručne, certifikator ima i savjetodavnu ulogu jer se građani ne moraju nužno razumjeti u građevinske ili strojarske radove, kao ni u potrebnu dokumentaciju. I dok su brojni certifikatori doista prepoznali ovaj poslovni potencijal te brojnim klijentima omogućili povlačenje značajnih sredstava iz Fonda, „ambiciozni“ g. Šantak se kao certifikator pojavljuje u svega tri prijave od kojih je samo jedna prihvaćena. To još više čudi da je unatoč njegovom detaljnom proučavanju materijala, pa i onih koji su izrađeni u promotivne svrhe s ciljem da informiraju građane o mogućnostima dobivanja fondovskih sredstava, ali i izjavi da je Javni poziv jedini mjerodavan za sastavljanje ponude, njegovi klijenti odbijeni i to upravo iz razloga što nisu dostavili uvjerenje o prebivalištu, odnosno nisu dostavili ponudu izvođača ovjerenu žigom i potpisom. Ono što smatramo najbitnijim za istaknuti jest da nijedan od građana koji su se ove godine prijavili za sufinanciranje s potpunom propisanom dokumentacijom nije odbijen! Svim građanima koji su se prijavili i dostavili sve potrebne dokumente je odobreno sufinanciranje. U roku od 45 dana stručne službe Fonda su, redom pristizanja, obradile i odobrile zahtjeve za prvotno planiranih 250 milijuna kuna, čime nismo prekoračili propisani rok. Međutim, s obzirom na ogroman interes, željeli smo dati priliku i ostalim građanima te smo odobrili još dodatnih 250 milijuna kuna. Za obradu tih dodatnih zahtjeva trebalo nam je više vremena, no o tome smo građane pravovremeno i obavijestili. Ukupno je na adresu Fonda pristiglo 12.327 zahtjeva, a sufinanciranje od oko 500 milijuna kuna je odobreno za više od 9.350 kuća. Napominjemo, da smo ove godine omogućili i istodobno sufinanciranje više provedenih mjera obnove, pa smo tako po kući prosječno dodijelili više od 53.000 kuna, dok je prošle godine prosjek bio oko 26.000 kuna. Cilj je da se u što većoj mjeri kuće obnove cjelovito, kako bi se postigle konkretnije uštede. Upravo to je bio i jedan od motiva da se što većem broju građana omogući sufinanciranje projekata obnove. Ove su godine donesene izmjene Programa, pa se građani sa zahtjevima javljaju direktno u Fond, a ne više svojim jedinicama regionalne/lokalne samouprave, a jedna od važnih izmjena je i nova definicija obiteljske kuće. To je omogućilo da našim Javnim pozivom bude obuhvaćen znatno veći broj obiteljskih kuća. Dakle u javnom pozivu nije, kao Šantak proizvoljno zaključuje, riječ o pogrešnom ili fleksibilnom tumačenju definicije odnosno „gramatičkoj intervenciji“, već o preuzimanju definicije kakvu Vlada navodi u Izmjenama Programa energetske obnove obiteljskih kuća. Tim izmjenama građani nikako nisu zakinuti, već naprotiv – ukinuta je diskriminacija kuća kakve se mahom nalaze, primjerice, na obali. Tu se ne radi o kućama koje se koriste u komercijalne svrhe, primjerice za iznajmljivanje jer je u Javnom pozivu zadržana odredba da se više od 50% podne površine kuće koristi za stanovanje. G. Šantak je sigurno, kao čovjek iz struke, zasigurno upoznat s definicijom komercijalne zgrade pa zna da su to one u kojima je više od 50% bruto podne površine namijenjeno gospodarskoj djelatnosti, a trebao bi znati i da za njih postoji poseban Program obnove nestambenih zgrada. Stoga je deplasirano spominjati bilo kakvu zakinutost kada smo u suradnji s Vladom RH, odnosno resornim ministarstvima, napravili sve kako bi ovaj program bio otvoren za što više naših građana. Nikako se ne možemo složiti s konstatacijom g. Šantaka da ovaj program nije bio usmjeren na poticanje ljudi slabijeg imovinskog stanja. Od ukupno dodijeljenih 500 milijuna kuna, oko 75% odlazi upravo na područja posebne državne skrbi, gdje smo odobravali i najveći postotak sufinanciranja. To je u skladu s našim Pravilnikom od dodjeli sredstava, a smatramo to pravednim i zbog socijalnog aspekta – u takvim područjima stanovništvo masovno iseljava, teže pronalazi posao i ima manja primanja. Na ovaj način nastojimo potaknuti njihovo zadržavanje, uz poticanje gospodarske aktivnosti u tim dijelovima Hrvatske, što također smatramo jako važnim. Osim obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, Fond u suradnji s UNDP-om sufinancira projekt ruralne elektrifikacije kojim se kućanstvima udaljenima od mreže doniraju fotonaponski sustavi i osnovni kućanskih A+++ električnih aparati, ali i projekt u kojem energetski savjetnici besplatno savjetuju kućanstva kako uštedjeti na troškovima za energente. U planu nam je pokrenuti program za socijalno najugroženija kućanstva, koja također zaslužuju bolju kvalitetu stambenog prostora. U članku se spominju izmjene prijavnog obrasca – istina je da je isti bio izmijenjen, ali isključivo kako bi dodatno otklonili moguće nejasnoće i lakše interno pratili određenu izvještajnu statistiku. Kolegama koji su obrađivali zahtjeve građana dobro su poznati svi potrebni zakoni i pojmovi vezani za ovaj program te nijedna osoba nije odbijena zbog izmjene obrasca, neko isključivo zbog nepotpune ili nevažeće dokumentacije. Osim djelatnika koji su obrađivali prijave svakodnevno radeći prekovremeno, pa i vikendom kako bi u što kraćem vremenu obradili 12.327 zahtjeva, građanima su informacije bile dostupne mailom i telefonom koji je bio preopterećen pozivima. Odgovoreno je na više od 7.000 mailova, obično u roku 48 sati od zaprimanja. Informacije su naravno bile i još uvijek su dostupne i certifikatorima – niz savjesnih certifikatora nas je kontaktirao tražeći statuse svojih klijenata, koje smo im redovito prosljeđivali. Doduše, odnos klijent-certifikator je nešto u što nismo i ne bismo željeli ulaziti – na njima je da dogovore uvjete rada, dinamiku i međusobna prava i obveze. Potpisani ugovor znači da obje strane pristaju na dogovorene uvjete, a Fond nije nadležan niti za njegovo tumačenje niti za prijave o nepoštivanju istog. Na kraju, iskustvo s ovogodišnjim javnim pozivom, koji je pozitivno riješen za više od 75% građana pokazuje da je velika većina certifikatora doista svoj posao odradila stručno i do kraja savjesno te su njihovim klijentima odobrena sredstva Fonda za obnovu obiteljskih kuća. A oni koji si za pravo uzimaju teoretizirati i pretjerano kritizirati u narednoj godini bi trebali i u praksi pokazati svoje znanje i iskustvo pa posao energetskog certifikatora odraditi do kraja profesionalno, kako se ne bi dogodilo da zbog aljkavosti njihovi klijenti ostanu bez Fondovih sredstava. Nadamo se da će i g. Silvestar Šantak, unatoč svim njegovim bezrazložnim negodovanjima shvatiti da je Program energetske obnove obiteljskih kuća, uz sve svoje benefite, prilika i za njegov poslovni angažman te ćemo kroz obrade zahtjeva za naredni Javni poziv njegovo ime kao certifikatora vidjeti na više od tri prijave.", stoji u reakciji Fonda.