Iako su za to zainteresirani građani nemaju novaca dodatno ulagati u energetsku učinkovitost, pokazala je anketa Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). To je društvo provelo mini-anketu o energetskoj učinkovitosti u hrvatskim kućanstvima, spremnosti građana na ulaganje u mjere energetske učinkovitosti te o utjecaju izdataka za potrebe energije na budžet kućanstva. Iz dobivenih podataka vidljivo je da računi za energiju predstavljaju osjetni teret za kućanstva te da, iako kod građana postoji načelni interes za provedbu mjera energetske učinkovitosti u svojim domovima, većina građana nije spremna na dodatna ulaganja, prvenstveno zbog nedostatka sredstava u kućnom proračunu i nedostatka potpore lokalnih ili državnih vlasti. Prosječni ispitanik mlađi je od 44 godine, živi u kućanstvu s 4 člana, u vlastitoj kući ili stanu, građenom između 1970. i 1987. i kaoa energent troši plin. Ukupna primanja kućanstva kreću se između 6.500 kn i 13.000 kn, a prosječni račun za energiju zimi krežu se od 500 do 800 kuna mjesečno. Iz ankete je vidljivo da glavnina kućanstva u mjere energetske učinkovitosti može uložiti vrlo mala sredstva ili ih uopće ne namjerava uložiti. Prosječno je 38% građana obične žarulje zamijenilo štednima, termostatske ventile ima 27% kućanstva, a 12% ih uopće ne namjerava ugraditi. Ukupan prosjek od 35% kućanstva koristi efikasnije električne uređaje A razreda, 23% ih je zamijenilo prozore, a 10% to uopće ne namjerava učiniti bez obzira na troškove. Ukupno 45% ih ne namjerava ugraditi mjerila za individualnu potrošnju energije, 39% građana zamijenilo je postojeći bojler efikasnijim, a 16% to neće učiniti. Toplinsku izolaciju 26% ispitanika nema namjeru postavljati, 17% ih je to već učinilo, a oni koje to planiraju u to mogu uložiti do 10.000 kuna. Građani nisu zainteresirani ni za prijelaz na sustav grijanja koji koristi obnovljive izvore energije (42%).
Čak 40% građana izjasnilo se da bi ih za ulaganja motivirale državne subvencije, 22% priželjkuje niže cijene opreme u trgovinama, a 13% porezne olakšice i povoljnije kredite. Više od 50% ispitanika najveći poticaj ze mjere energetske efikasnosti vidi u nižoj stopi PDV-a i smanjenju trgovačke marže. Subvencije za opremu po njima bi trebale iznositi 20-30% vrijednosti opreme, pa i više, a prihvatljiva kamatna stopa građanima bi bila ona do 3% (75% ispitanih). Varijanta da mjere uštede provode tvrtka opskrbljivač energijom putem otplate računa, građanima je načelno prihvatljiva, ali samo uz garanciju i vidljivost ušteda na mjesečnim računima i povoljnije nego što mogu dobiti kreditom. Informacije o ugovorima i financiranju građani očekuju dobiti od nadležnih državnih institucija i opskrbljivača energijom, oni koji planiraju gradnju kuće u 57% slučajeva razmotrit će gradnju koja im omogućuje energetske uštede iznad propisanih standarda. Anketa je provođena tijekom tri mjeseca, od prosinca 2011. do veljače 2012., a njome je obuhvaćeno 1815 ispitanika (900 muškaraca i 885 žena, a njih 30 nije navelo spol) iz svih županija. Anketa je provođena online, uz dodatno anketiranje umirovljenika i nezaposlenih na terenu. Rezultati ankete za područje cijele Hrvatske dostupni su na internetskoj stranici projekta CENEP – anketa, a fokus analize stavljen je na spremnost građana da ulože u mjere energetske učinkovitosti u odnosu na primanja domaćinstva te u odnosu na stambeni status.