Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je 1. travnja ove godine Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava 'Energetska obnova višestambenih zgrada'. Radi se o javnom pozivu čiji se projekti sufinanciraju sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta 'EU sljedeće generacije' u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. godine, za što je osigurano 300 mil. kuna.

Prijave na poziv započinju 17. svibnja 2022. godine u 9 h, a zaprimat će se do iskorištenja raspoloživih financijskih sredstava, odnosno najkasnije do 1. kolovoza 2022. u 16 h. No, unošenje projektnih prijedloga pomoću sustava 'fondovieu (eNPOO)' potencijalnim prijaviteljima omogućeno je već od 25. travnja.


Uvjeti prijave

Pozivom su obuhvaćene sljedeće stambene zgrade:
▪ koje imaju najmanje 66% ukupne površine koja se koristi za stanovanje
▪ koje imaju tri ili više stambenih jedinica
▪ kojima upravlja upravitelj zgrade
▪ koje su jedinstvena arhitektonska cjelina
▪ koje nemaju više od 25% nadzemne građevinske (bruto) površine koja je negrijana.

Prijavu u ime i za račun suvlasnika može podnijeti ovlašteni predstavnik suvlasnika zgrade ili upravitelj zgrade, a za donošenje Odluke o sklapanju ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi zgrade potrebno je osigurati natpolovičnu većinu suvlasnika zgrade prema suvlasničkim dijelovima.

Potencijalnim prijaviteljima je na raspolaganju mogućnost stručne podrške Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za pripremu projektnih prijedloga.

Pozivom nisu obuhvaćene višestambene zgrade koje su oštećene u potresu jer će se one obnavljati na osnovi posebnog poziva.


Tri kategorije obnove

Pozivom je predviđeno nekoliko kategorija energetske obnove u skladu s Programom energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine. To su:
▪ integralna energetska obnova, koja obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, pri čemu jedna ili više mjera mora biti na ovojnici zgrade čime se ostvaruju uštede na godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (QH,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove
▪ dubinska obnova, koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima, čime se ostvaruju uštede na godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (QH,nd) i primarnoj energiji (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove
▪ sveobuhvatna obnova, koja obuhvaća optimalne mjere unaprjeđenja postojećeg stanja zgrade i, osim mjera energetske obnove, uključuje i povećanje sigurnosti u slučaju požara, osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade.


Velika ulaganja

U skladu s NPOO-om, s udjelom sufinanciranja do 60% podupirat će se integralna energetska obnova, a dubinska i sveobuhvatna obnova do 80% za radove i usluge nadzora. Za integralnu energetsku i dubinsku obnovu moguće je ostvariti sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i upravljanja projektom do 85%, a u slučaju sveobuhvatne obnove i do 100%. Promidžba i vidljivost projekta sufinancira se u intenzitetu do 85% za sve kategorije obnove zgrade.

Najmanji iznos bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi 150 000 kuna, a najveći čak 22 mil. kuna.

No, to je tek mali dio sredstava koji bi se do 2026. godine trebao uložiti u energetsku obnovu zgrada u Hrvatskoj. Naime, za javne zgrade predviđena su ulaganja u visini 700 mil. kuna, a za stambene zgrade do 300 mil. kuna. Uz sve, to na osnovi NPOO-o za obnovu zgrada oštećenih u potresu, pri čemu će se također provoditi energetska obnova, predviđeno je 4,45 mlrd. kuna.