Vlada je jednoglasno prihvatila prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti prema kojem za sklapanje ugovora o energetskoj usluzi i energetskoj obnovi zgrade više neće biti potrebna suglasnost svih suvlasnika već samo natpolovične većine. Ovim zakonom određuje se način ugovaranja energetske usluge u višestambenim zgradama kroz ugovor o energetskom učinku višestambene zgrade. Preduvjet za takvo ugovaranje energetske usluge, je da suvlasnička zajednica ne ulaže u izvođenje radova te da za njih ne nastaje kreditna obveza i ne preuzimaju rizike vezane uz provedbu ostvarenja uštede energije, odnosno imaju jamstvo da će se troškovi za energente smanjiti barem za iznos jednak otplatama energetske usluge. Prema zakonu, zajamčena ušteda energije mora biti jednaka ili veća od naknade po ugovoru o energetskom učinku, čime se postiže sigurnost suvlasnika da ne plaćaju uštedu koja nije ostvarena. 
Obveza pružatelja energetske usluge obuhvaća i obvezu da uloži isključivo vlastita sredstva, čime se isključuje mogućnost ugovaranja na način koji predstavlja novi trošak za suvlasnike, jer se naknada može obračunati tek za ostvarenu uštedu. Isto tako, ovim se Zakonom uvodi sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije te obveze u smislu osiguravanja funkcioniranja takvog sustava. Takvim sustavom se omogućuje praćenje rezultata provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, odnosno izvještavanje o ostvarenju ciljeva. Zakonom o energetskoj učinkovitosti uređuje se i obveza informiranja kupaca i svih zainteresiranih strana o mogućnostima ulaganja u energetsku učinkovitost i primjenu lako ostvarivih mjera kao i o dostupnim potporama, izvorima financiranja, tvrtkama i drugim bitnim informacijama za razvoj tržišta energetske učinkovitosti. Kao posebna novina Zakona o energetskoj učinkovitosti je uređenje središnjeg mjesta za koordinaciju svih aktivnosti u ulozi Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost. "Zakonom o energetskoj učinkovitosti preuzimaju se direktive kojima se energetska učinkovitost želi povećati za 20% do 2020. Zakon omogućuje da se za investicije u državnu imovinu koristi privatni kapital i poveća zaposlenost, odnosno da se pokrene investicijski ciklus bez dodatnih troškova države" rekao je ministar Vrdoljak.