Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do sada je za povećanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete, odnosno za izradu projekata, radove i opremu na povećanju energetske učinkovitosti odobrio sufinanciranje za više od 450 projekata. Projekte je realiziralo 212 općina i 94 grada, a riječ je o investicijama vrijednima 340 milijuna kuna za koje je Fond odobrio 176 milijuna kuna poticaja. Samo u posljednje dvije godine je za 150 takvih projekata odobreno 60,7 milijuna kuna, koji će potaknuti investicije vrijedne oko 110 milijuna kuna. S druge strane, projekti sufinanciranja energetski učinkovite rasvjete u industriji tek bi se trebali zahuktati, a iz Fonda su do sada za to bila izdvojena relativno mala sredstva.
Jedan od zanimljivih projekata realiziran je u gradu Senju. Tamo je u sklopu projekta „Sunčeve zrake svijetle noću“ u zaleđu postavljeno 45 stupova javne rasvjete s LED svjetiljkama, fotonaponskim modulima i akumulatorima. Uštede su vidljive već pri samom postavljanju stupova, s obzirom na to da nije bilo potrebno postavljanje kablova i priključivanje na elektroenergetsku mrežu. Solarna rasvjeta se danju napaja iz sunčeve svjetlosti, istovremeno spremajući „višak“ energije u baterije, kako bi je mogla koristiti noću. Tako je moguće postaviti rasvjetu i u naselja koja nemaju pristup elektroenergetskoj mreži, što pridonosi boljim životnim uvjetima stanovnika. Vrijednost tog projekta iznosila je nešto više od 561.000 kuna, od čega je Fond isplatio 202.000 kuna.
Grad Novigrad proveo je projekt izgradnje nove energetski učinkovite i ekološki održive javne rasvjete za dio ulica Domovinskih žrtava, Strada Kontesa i Sveti Servul. Na tim dijelovima grada ukupno je instalirano 48 visokotlačnih natrijevih žarulja snage 70, 100 i 250 W. Svjetiljke sadrže prigušnicu s uređajem za automatsku regulaciju, što omogućuje smanjenje snage svjetiljke u noćnom režimu. U ulici Domovinskih žrtava postavljena su 33 rasvjetna tijela snage 250 W, a u Stradi Kontesi četiri svjetiljke od 100 W. U noćnim satima ove se svjetiljke regulacijskim sustavom prebacuju u štedljiv način rada, pri čemu svjetiljka od 250 W troši 150 W, a ona od 100 W smanjuje potrošnju na 70 W. Nova rasvjeta ima dva ormarića javne rasvjete u kojim se mjeri potrošnja električne energije i upravlja radom javne rasvjete, a paljenje i gašenje provodi se automatski, kao i za ostalu javnu rasvjetu na području grada. U dijelu naselja Sveti Servul ugrađeno je ukupno 10 novih svjetiljki snage 70 W i jedna svjetiljka snage 250 W.Ovim zahvatima je novom ekološkom javnom rasvjetom opremljeno oko 1.500 metara prometnica i ulica na području grada. Provedbom projekta ostvarene su godišnje uštede energije od 64.7323 kWh odnosno 63.568 kuna te su smanjene emisije CO2 za 24 tone. Vrijednost investicije bila je 711.000 kuna, a Fond je uložio 284.000 kuna.
Osim sustava javne rasvjete, Fond sufinancira i povećanje energetske učinkovitosti rasvjete u industrijskim postrojenjima. Zamjetan je sve veći interes industrije za učinkovitiju rasvjetu, što se očituje u sve većim iznosima poticaja koje Fond daje i sve boljem odazivu industrije.
Godine 2014. iz Fonda je u tu svrhu odobreno 2,7 milijuna kuna za projekte vrijedne oko 5 milijuna kuna koje je trebalo provesti 12 hrvatskih poduzeća među kojima su Centrometal, Galeb, Vivera, Bernarda i Đuro Đaković. U 2015. godini je odobreno sufinanciranje za gotovo dvostruko više poduzeća – njih 23, kojima je odobreno 6,9 milijuna kuna, a to su Pan Pek, ABS Sisak, Kotka, Prostoria, Koestlin, Sirana Gligora, Pekara Dubravica, Dok Ing, Frank, JGL i drugi. Gospodarstvo ima znatno veće apetite prema projektima energetske učinkovitosti no čini se da ne uspijeva naći zajednički jezik s Fondom. U HRPSOR-u, interesnoj udruzi gospodarstvenika zainteresiranih za održivi razvoj, pojašnjavaju svoj kritičan stav prema Fondu.
"Pozdravljamo projekte energetske učinkovitosti u javnoj rasvjeti i sigurni smo da je sufinanciranje takvih projekata imalo pozitivan učinak na potrošnju energije i okoliš. Interesa industrije za energetsku učinkovitost nikada nije manjkalo, dapače. Projekti energetske učinkovite rasvjeti tek su mali dio onoga za što tvrtke pokazuju interes, ali to u Fondu jako teško prolazi. Mi godinama tražimo da se iz Fonda rješavaju 'crne točke' u industriji, umjesto da se sredstva, koja uglavnom uplaćuje industrija, troše nenamjenski na rješavanje komunalnih problema u otpadu, što je protivno zakonu budući da komunalnu infrastrukturu treba financirati lokalna samouprava. Kontinuirano ukazujemo da je bitno namjenski ulagati sredstva Fonda u energetsku učinkovitost u industriji, jer se time povećava njezina tehnološka razina i posljedično konkurentnost, što multiplicira dobit i ima znatno veći koristan učinak na gospodarstvo i društvo u cjelini. Fond to, čini se ne razumije, a tvrtke nas kontinuirano izvještavaju o odbijenim projektima energetske učinkovitosti u području tehnoloških procesa", kaže ravnateljica HRPSOR-a Mirjana Matešić.