Početak 8. Zagrebačkog energetskog tjedna obilježen je „Danom otvorenih vrata – Energetika na FER-u“. Juraj Havelak je objasnio mogućnosti uštede električne energije u pametnim kućanstvima, odnosno da li se automatizacijom može smanjiti potrošnja energije. Svjetska potrošnja energije u zgradama je oko 41%, od čega se potroši 15% električne energije i 85% energije na grijanje i hlađenje. Iako je glavna svrha automatizacije udobnost, otprilike prije i nakon uvođenja automatizacije zgrade potrošnja toplinske energije može se smanjiti za 18%, a električne za 23%. Međutim, na kraju se treba izračunati kolika ja ušteda u odnosu na uloženo, jer bez subvencije u automatizaciju kućanstva nema velikih ušteda energije. Između ostalog, istaknuo je ako bi se isključili svi kućanski uređaji, kad ih ne koristimo, a koji su inače na 'stand-by' modu, ušteda za prošlu godinu bi bila otprilike 791 kn godišnje. Ako bi na taj način isključivali televizor, godišnje bi uštedjeli između 60-70 kn. Osvrnuo se i na sufinanciranje kupnje energetski učinkovitijih kućanskih uređaja, gdje je ukazao, u odnosu na A+, npr., hladnjake, da se investicija u A++ hladnjake isplati za 14 godina, a za A+++ tek za 20 godina. Havelak savjetuje da najveću uštedu električne energije u kućanstvu možemo postići električnim žaruljama, jer se 45-50% električne energije troši samo na rasvjetu. Problem je jedino što se štedna žarulja isplati nakon 7 mjeseci, a LED žarulja nakon 13 mjeseci, uz uvjet da žarulja sa žarnom niti gori dulje od tri sata.
Na FER-u je riječi bilo i o električnim vozilima i pratećoj infrastrukturi. Uz prikazanih par modela električnih vozila, istaknule su se prednosti takvih vozila poput nulte emisije CO2 i jednostavnije mehanike i održavanja, dok su negativne strane, koje priječe njihovu širu primjenu, manji domet u odnosu na konvencionalna vozila, vrijeme punjenja baterije i veća cijena. Električni automobili se pune izmjeničnom električnom energijom, što je problem, jer je u bateriji istosmjerna, zbog čega se koristi AC/DC pretvarač. AC punjenje je sporije i traje po nekoliko sati, jer se koristi pretvarač manjih dimenzija i snage koji je postavljen unutar e-vozila. Međutim, DC punjenje je mnogo brže, jer koristi pretvarač koji je smješten izvan vozila, zbog čega je većih dimenzija i snage, 20-100 kW. 
Vedran Bobanac je naglasio da su alternativa punionicama baterija stanice za izmjenu baterija, gdje se zamjeni prazna za novu bateriju koja se odmah može staviti u vozilo i pokrenuti ga, bez puno trošenja vremena. Time se smanjuje početna investicija, jer udio baterije u odnosu na automobil iznosi 20-30%, zbog čega bi se vozilo kupovalo bez baterije, koja bi se iznajmljivala. Najčešće korištene baterije su nikal-kadmij, nikal-metal-hidrid, koje se trebaju do kraja puniti kako im se ne bi smanjio kapacitet, i litij-ionska baterije ne ovisi o takvom načinu punjenja, no u konačnici kapacitet kod svih baterija smanjuje s vremenu te je radi toga Bobanac prikazao i objasnio karakteristike punjenja i pražnjenja baterija.