Trojica znanstvenika s uglednog Massachusetts Institute of Techologu (MIT)  i Sveučilišta Purdue, među kojima je i naš glasoviti Marin Soljačić koji na uglednom MIT-ju predaje fiziku, najavili su veliki povratak klasične žarulje. Tome u prilog ide i jučerašnja objava znanstvenog rada u uglednom časopisu Nature Nanotechnology koji je predstavio otkriće hrvatskog znanstvenika i njegovog tima, prenosi Dnevnik.hr. Fluorescentne i LED žarulje praktički su iskorijenile klasične žarulje sa žarnom niti, jer su energetski efikasnije. Klasična, Edisonova žarulja troši čak 95 posto energije na toplinu, a ne na svjetlost, što je krajnje neučinkovito, gledano prema energetskoj iskoristivosti. Soljačić i njegove kolege, John Joannopolous, profesor fizike te profesor energetskog inženjeringa Gang Chen, zajedno sa znanstvenicima Ivanom Celanovićem i Ognjenom Ilićem na dobrom su putu promijeniti sve to i vratiti stari sjaj zaboravljenoj i napuštenoj Edisonovoj žarulji. Naime, kako navodi Dnevnik.hr u svom prilogu,  želja im je bila iskoristiti nanofotoničke tehnike za recikliranje svjetla. "Da bi prikazali moć tog pristupa, primijenili smo ga na posebno izazovan sustav: klasičnu (Edisonovu) žarulju. Naše društvo je napravilo jako težak izbor da napustimo te žarulje, a koje smo koristili 130 godina, jer je smatrano da su nužno neefikasne. Sad smo mi napravili takvu klasičnu žarulju, ali koja ima efikasnost sličnu kao LED ili fluorescentne žarulje, koje trenutno kupujete u dućanu.  Također, opisali smo teoretski potencijal da te žarulje budu još i puno efikasnije", rekao je znanstvenik Soljačić za Dnevnik.hr. 
"Moram naglasiti da je uovom trenutku to znanstveni pothvat: hoće li (i kada) takve žarulje biti bitne na tržištu, ovisi o tome koliko će koštati proizvodnja i koliko će biti pouzdane (koliko dugo mogu raditi bez da se pokvare): to su pitanja koja momentalno istražujemo, ali još ne znamo odgovor na njih", dodaje naš ugledni znanstvenik. Ključ je u stvaranju procesa u dvije faze, od kojih prva uključuje klasičnu žarnu nit, sa svim njezinim manama i gubicima. No, umjesto dozovljavanja toplini da se rasipa, sekundarnim se strukturama to toplinsko zračenje hvata i usmjerava nazad prema žarnoj niti, koja ga upija i ponovno emitira kao izvor svjetla. Riječ je o strukturama, koje su jedan oblik fotoničkog kristala i koje se proizvode od široko rasprostranjenih i lako dostupnih materijala, koristeći pritom tehnologiju taloženja materijala", objašnjeno je u znastvenom članku. Drugi korak čini dramatičnu razliku u tome kako taj sustav pretvara električnu energiju u svjetlost. Jedno od mjerila koje karakteriziraju izvore svjetla jest i učinkovitost osvjetljenja, koja u obzir uzima odaziv ljudskog oka. Klasična žarulja ima tek dva do tri posto navedene učinkovitosti, dok fluorescentne žarulje imaju između 7 i 15 posto, a LED žarulje između 5 i 15 posto. Nova klasična žarulja, s dvije faze, imala bi čak do 40 posto te učinkovitosti, što je dramatično poboljšanje. Prvi koncepti, koje su Soljačić i njegov tim napravili još ne dosežu taj postotak i tek su na 6,6 posto, no posao je daleko od završenog, ali već sad dokazuje jednaku učinkovitost nekih fluorescentnih i LED žarulja na tržištu danas, navodi Dnevnik.hr.