Zastarjela infrastruktura i regulativa najveće su prepreke na putu ubrzanog razvoja energetskog sustava u Hrvatskoj, ali značajne teškoće stvaraju i nedovoljna znanja i vještine zaposlenika. Pokazalo je to istraživanje provedeno među inženjerima elektrotehnike na 12. savjetovanju o sustavu vođenja elektroenergetskog sustava nedavno održanom u Šibeniku. U istraživanju je sudjelovalo 203 inženjera elektrotehnike, najvećim dijelom iz srednjeg i nižeg menadžmenta, među kojima je bilo najviše ispitanika mlađih od 39 godina. Proveo ga je HRO CIGRÉ, hrvatski ogranak Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave. Energetski stručnjaci razilaze se oko procjene u koje bi nove tehnologije trebalo ulagati: najviše ih se zalaže za pametne mreže i energetsku efikasnost, ali visoko su na popisu prioriteta i ulaganja u skladištenje energije i obnovljive izvore. Najmanji je interes energetičara za ulaganja u tehnologije hvatanja i skladištenja ugljikova dioksida te u zaštitu okoliša. Pametne mreže preduvjet su koncepta pametnih gradova, ali anketa među inženjerima elektrotehnike pokazala je visoku razinu skepse prema brzini ostvarenja tog koncepta. Tako samo 4% ispitanika procjenjuje da bi Zagreb već do 2020. mogao postati pametan grad, dok ih najviše, čak 33 posto vjeruje da će se to dogoditi tek za 20 do 30 godina, odnosno do 2045. Istraživanje je pokazalo i da se ograničenja postojeće mreže smatraju najvećom preprekom razvoju mreža distribuiranih izvora energije, uz nedovoljno liberalno zakonodavstvo i slabo planiranje resursa. Razvoj pametnih mreža jedan je od najvažnijih trendova u današnjoj energetici, a istraživanje pokazuje da ga prepoznaju i naši stručnjaci. U kombinaciji s projektima podizanja energetske efikasnosti i razvoja obnovljivih izvora, upravo pametne mreže jamče dugoročnu održivost elektroenergetskog sustava uz očuvanje okoliša“, komentirao je Darko Lopotar, regionalni direktor iz Schneider Electrica koji je obradio podatke iz ankete.