Tema učinkovite energetske obnove zgrada danas je aktualnija nego ikada, a osobito u Hrvatskoj, koju su prošle godine pogodila dva potresa. Upravo stoga je danas iznimno važno kod obnove svih potresom oštećenih zgrada istodobno razmišljati i o njihovoj energetskoj obnovi. Istaknula je to Norma Kemper iz njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i energetike (BMWi) u uvodu Njemačko-hrvatske digitalne radionice 'Pametna rješenja za uštedu energije i energetsku obnovu'.

Osnovni cilj tog 'online' stručnog skupa bio je upoznati hrvatsku stručnu javnost s njemačkim rješenjima za energetsku tranziciju u zgradarstvu, ali i razmijeniti iskustva iz energetske obnove zgrada u Hrvatskoj i Njemačkoj koja je u svjetskim razmjerima pionir u području energetske učinkovitosti i primjene obnovljivih izvora.  

Organizator skupa koji je 9. ožujka ove godine održan u okviru BMWI-jeve Inicijative za izvoz bila je Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) u suradnji s tvrtkom Energie Wachter. Sam skup bio je, zapravo, podijeljen u dvije radionice koje su vodile poznate domaće znanstvenice i stručnjakinje iz područja energetske učinkovitosti i termotehnike: dr. sc. Vesna Bukarica, dipl. ing., s Energetskog instituta Hrvoje Požar i doc. dr. sc. Tea Žakula, dipl. ing. s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Pri tome su također sudjelovali ugledni njemački stručnjaci i znanstvenici i osam vodećih njemačkih tvrtki iz područja zgradarstva, energetske obnove u zgradarstvu i rješenja za pametne zgrade.


Obnova zgrada u Europi zapinje

Čak 40% ukupne potrošnje energije u europskim zemljama otpada na zgradarstvo, a u emisijama stakleničkih plinova zgrade sudjeluju s 36%. "Te su brojke temelj za snažnije donošenje politika usmjerenih na obnovu postojećeg fonda zgrada, s sve sa svrhom da Europska unija ostvari cilj od 55%-tnog smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine," naglasila je dr. Bukarica. Zbog toga su upravo zgrade u fokusu 'vala obnove' s ciljem da cjelokupan fond zgrada u zemljama EU-a bude dekarboniziran i da one postanu pametne.

Od ukupnih potreba za energijom u zgradama, na grijanje i pripremu potrošne tople vode otpada 80%, a to uzrokuje čak 37% emisija stakleničkih plinova u Njemačkoj. Napomenula je to u nastavku Prof. Dr.-Ing. Doreen Kalz s Visoke tehničke škole Beuth u Berlinu i nastavila: "Stoga je primarni cilj transformacija postojećeg fonda zgrada, što se uglavnom odnosi na one izgrađene prije 2000. godine. No, stopa sanacije je mala i u Hrvatskoj i u Njemačkoj, gdje se kreće tek oko 0,8% godišnje. To nikako nije dovoljno za postizanje zadanih ciljeva i sadašnji su napori usmjereni tek na udvostručenje te stope."  

Pri tome postoje dva puta koji se međusobno nadopunjuju. Prvi je sustavno poboljšanje toplinske izolacije, čime se potrošnja energije smanjuje za 50 - 60%, a drugi je dekarbonizacija, odnosno smanjenje emisija iz proizvodnje topline za potrebe zgrada za 20 - 30%. Istodobno, prof. Kalz izdvojila je pet glavnih stupova učinkovitog zgradarstva: ostvarivanje energetske učinkovitosti zgrade (zahvatima na ovojnici i termotehničkim sustavima) uz osiguravanje udobnosti boravka i higijene, nadzor svih energetskih tokova i automatizacija svih procesa u zgradi, proizvodnja energije u samoj zgradi i njezina integracija s okolnim energetskim sustavima, povećanje primjene obnovljivih izvora u zgradi, optimiranje energetskih tokova i brzo uklanjanje smetnji u njima.

U svakom slučaju, važno je i osvješćivanje korisnika zgrada da su ravnopravni sudionici na energetskom tržištu, napomenula je dr. Bukarica, a u okviru prve tematske cjeline još su predstavljena rješenja i iskustva dvije njemačke tvrtke, Engelmann Sensor i ToWalk Energieeffizienz.


Nužna su inovativna rješenja za grijanje i hlađenje

Druga tematska cjelina, odnsno druga 'podradionica' bila je posvećena primjeni inovativnih rješenja za grijanje i hlađenje zgrada. Zanimljiva iskustva i primjere takvih rješenja u Berlinu predstavio je Marco Schmidt s Instituta za arhitekturu Tehničkog sveučilišta u Berlinu (TUB). Naime, Berlin je zbog povijesnih razloga, odnosno zloglasnog zida koji ga je dijelio u doba Hladnog rata, bio orijentiran na primjenu mjera koje će smanjiti potrošnju energije čija je opskrba, osobito u njegovom zapadnom dijelu, bila itekako ograničena. Upravo stoga su u području decentralizirane opskrbe energijom razvijena rješenja i stečena iskustva koja se danas mogu iskoristiti u bilo kojem dijelu svijeta. Naravno, i za takva rješenja pokazani su primjeri nekoliko njemačkih tvrtki čiji su predstavnici sudjelovali u raspravi.