Novi, četvrti Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost, koji pokriva period 2017. - 2019. uskoro će se naći na javnoj raspravi, rekao je Dean Smolar iz CEI-a na konferenciji "Pametna energetska rješenja za održivi razvoj". Umjesto dosadašnjih 48 mjera, u NAPEU je 37 mjera, koje bi trebale biti konkrektnije i ciljane. U CEI-u konstatiraju da je 3. NAPEU u 2015. donio uštede na razini od 170% u odnosu na ciljeve za 2016., što zvuči optimistično, no treba znati da je na visoko ostvarenje ciljeva utjecala gospodarska kriza, pad industrijske proizvodnje i smanjena potrošnja energije. Smolar je naglasio da Hrvatska do 2020. neće doseći ciljeve iz članka 7. Direktive o energetskoj učinkovitosti koji se tiče energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije, što je obveza opskrbljivača i distributera energije, po čemu smo ispod EU prosjeka. Odlučeno je da bi ciljeve u tom segmentu trebali doseći 60% primjenom alternativnih mjera politike, što se donekle i čini, no 40% ciljeva trebalo bi postići donošenjem obveznih shema, što nije napravljeno. Novost u novom Akcijskom planu bit će izgradnja kapaciteta za suzbijanje energetskog siromaštva kroz dvije mjere, za što će Ministarstvo graditeljstva pokušati privući EU sredstva, a dio će trebati doznačiti i interno. Napredak bi trebao biti postignut i u zelenoj javnoj nabavi i u sektoru infrastrukture za alternativna goriva. Također, odlučeno je da se odustaje od subvencioniranja hibridnih vozila, dok bi poticaji ostali tek za plug-in hibride i električna vozila. Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja izvijestili su da je primljeno 649 prijava za obnovu višestambenih zgrada, u kojima bi se obnovila 1,5 milijuna m2 s prosječnom energetskom uštedom od čak 66%, jer su zgrade prosječne starosti 51 godinu. Sada se radi na obradi zahtjeva a ugovori će biti potpisani i avansi uplaćeni ove jeseni. Vjerojatnost da svi prijavljeni i dobiju sredstva je velika. Prema broju prijava prednjače Primorsko-goranska županija, Grad Zagreb i Istarska županija. Ove godine MGIPU će objaviti još dva poziva; za energetsku obnovu javnih zgrada u društvenoj djelatnosti osigurano je 50 mil. eura, a energetska obnova obiteljskih kuća morat će pričekati najavljene izmjene EU pravila. 
Jasenka Nećak iz Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti govorila je o novoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. Analize DHMZ-a su pokazale da se prema srednjem scenariju u Hrvatskoj u tom periodu očekuje rast prosječne temperature do 1,1 Celzijev stupanj, s mogućnošću da dosegne 1,3 Celzija. Do 2040. očekuje se vrlo malo odstupanje u razini oborina niti će biti statistički značajan broj promjena sušnih razdoblja. Ipak, oborina će biti nešto manje ljeti, a više zimi i u prijelaznom periodu, a očekuje se da bi tijekom jeseni moglo biti više vjetra na sjevernom Jadranu. Strategija će biti na javnoj raspravi u lipnju. 
Zoran Čogelja rekao je da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nedavno objavila knjigu Prirodna bogatstva Hrvatske, na kojoj je radilo 46 znanstvenika, a pokriva obnovljive izvore, ugljikovodike, metale i nemetale, šume, morsko podneblje, šume, pitke i površinske vode. Hrvatska je vrlo ranjiva kad je riječ o ugljikovodicima - potrebno joj je 400 PJ, a proizvodi tek 240 PJ, zbog čega treba žurno ulagati u nova istraživanja.