Europska komisija danas je objavila dugoočekivani energetski paket ciljeva do 2030. godine. Do te godine zemlje Unije trebale bi smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 40% u odnosu na razine iz 1990. godine, dok bi udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji trebao iznositi najmanje 27%. Trenutni cilj je smanjenje emisija CO2 za 20% do 2020. u odnosu na baznu godinu. Trenutačni udio OIE u EU iznosi 12,7%, a emisija stekleničkih plinova do sad je smanjena 18% u odnosu na baznu godinu. Europska komisija predlaže blagi scenarij kad su obnovljivci u pitanju, u smislu da će države same odlučivati o načinu postizanja klimatskih ciljeva, što znači da će primjerice Britanija ili Mađarska slobodno graditi nuklearke. Predsjednik EK Jose Emanuel Barosso istaknuo je da su nacionalni poticaji za obnovljive izvore energije kritizirani jer su doveli do velikog rasta cijene električne energije, a trenutni nacionalni ciljevi od 20% udjela OIE u ukupnoj potrošnji nisu se dokazali kao troškovno optimalni, pa će novi sustav vladama dati više fleksibilnosti u načinu dostizanja ciljeva za smanjenje emisija. Ne očekuje se da će ovako zacrtana politika biti pretočena u zakonske prijedloge prije početka iduće godine, te je stoga očekuje dogačka debata u vladama i europskom parlamentu. Jedini prijedlog koji će biti pretočen u legislativu je najava oživljavanja europskog tržišta emisijskim kvotama, kojih bi na tržištu trebala biti manje kako bi im porasla cijena. Prema prijedlogu s tržišta bi trebalo biti povučeno do 12% emisijskih dozvola do 2021., ili u apsolutnom broju više od 100 milijuna. "Ovi ciljevi su ambiciozni i možemo ih si priuštiti", smatra Barosso. Jedino o čemu se EK nije oglasila detaljnije je energetska učinkovitost, što je razočaralo mnoge. Ti ciljevi do 2030. trebali bi se razmatrati u posebnoj direktivi koja će biti dovršena u drugom dijelu godine. Energetski paket pratio je i izvještaj o cijenama energije, koji pokazuje da su te cijene od 2008. rasle gotovo u svim zemljama Unije, uglavnom zbog poreza i davanja (za OIE), a ne zbog troškova mreže. U izvještaju se ističe da europska privreda zbog visokih cijena energije, prije svega struje i plina, teško konkurira američkoj. 
O svemu se već oglasio i Greenpeace koji konstatira da smanjenje emisija od 40% neće pridonijeti globalnom smanjenju emisija na primjeren način, te da neobvezujući cilj za OIE ne pokazuje stvarnu namjeru Unije da zaista izgradi takva postrojenja. Po njima, samo trajno uklanjanje ETS kvota iz sustava i strogi ciljevi za 2030. mogu učiniti tržište emisijama poticajnim za zalene investicije.