Gospodarstvenici su tijekom nedavno održanog sastanka s predstavnicima MZOE-a na čelu s ministrom Tomislavom Ćorićem u HGK istaknuli kako ih najviše muče troškovi ulaganja u alternativne mjere energetske učinkovitosti koji iznose 2,19 kuna po ušteđenom kWh energije. K tomu, muče ih nepoznanice po pitanju budućih natječaja, kao i uvjeti za sudjelovanje na njima, odnosno za investiranje u obnovljive izvore

Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, pozvao je da se stvari postave realno i da se uzme u obzir jače korištenje plina jer će se teško ostvariti zacrtani ciljevi u sektoru obnovljivih izvora. "Naknada za energetsku učinkovitost ima prestroge kriterije i mi iz sektora plina nećemo moći ostvariti tu cijenu na tržištu", rekao je Topolnjak. 


Prioritet na natječajima 

Nikolina Babić, direktorica tvrtke Pana Energy, osvrnula se na proizvodnju energije iz biomase, dodajući kako želi da ozbiljnim tvrtkama iz drvne industrije ide većina projekata iz predviđene kvote od 41 MW za biomasu. "One koriste nusprodukte od svoje proizvodnje i trebale bi imati prioritet na natječajima kako bi bile konkurentnije", istaknula je. 

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je potvrdio kako će prijavljeni na natječaj morati imati 30 posto sirovine iz vlastite proizvodnje, a ostatak nabavljati u krugu od 75 kilometara oko samog pogona. "Važno je da sve mjere koje se donose ne rade distorziju tržišnih odnosa. OIE i poticaji su postali sinonimi, ali sad su obnovljivi izvori tržišno konkurentni pa treba razmotriti smanjivanje poticaja i olakšavanje položaja investitora", izjavio je Čović. 

Nedovoljno jasna regulativa dovela je toplane na rub isplativosti, rekao je Kristijan Lovrenščak, direktor tvrtke Tehnostan. "Daljinsko grijanje je od strateškog interesa, ali na terenu se to ne bi reklo. Imamo problema s mogućnošću izdvajanja stanova i zgrada iz toplinskog sustava koje je fizički nemoguće, ali zakonski se dala ta mogućnost. Sada zbog toga imamo brojne sudske tužbe, a iako 80 posto presuda ide u korist toplinara, ovih 20 posto nam radi gubitke", rekao je Lovrenščak, dodajući kako su razdjelnici i zone centralnih toplinskih sustava također problem. 


Tržišna isplativost 

Ministar Ćorić je odgovorio da će nastojati smanjiti troškove ulaganja u alternativne mjere energetske uštede koje bi, prema procjenama, poduzetnike koji ih ne učine mogle stajati oko 700 milijuna kuna dodatnog opterećenja. 

"To je značajan pritisak i to ćemo nastojati umanjiti jer se ne možemo dovesti u situaciju da naši opskrbljivači odustanu od ulaganja zbog penala. Što se tiče obnovljivih izvora, nakon nekoliko godina agonije s feed in tarifom sustav je sad održiv, ali to ne znači da ubuduće neće doći do dizanja naknada. U energetskoj strategiji imamo par tisuća megavata koji se planiraju instalirati i ne možemo pretpostaviti da će se to dogoditi bez poticanja investitora. U svih šest tehnologija idemo s određenom subvencijom, pri čemu naglašavam da je to kod vjetra i Sunca minimalno jer su vrlo blizu tržišne isplativosti", kazao je Ćorić, dodajući kako se premijski model jako razlikuje od feed in tarifa. 

"To je tržišna utakmica i kvota mora biti manja od tržišnih potreba. Posebice smo pritom pazili da prednost imaju industrije koje imaju multiplikativni učinak", rekao je Ćorić, najavivši kako će se tržište plina definitivno liberalizirati 2021. godine, priopćeno je iz HGK.