Do 25. ovog mjeseca u javnoj raspravi je dugoočekivani novi Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju energetskih ušteda energije (SMIV). Taj Pravilnik tiče se praktički svih energetskih subjekata, opskrbljivača energijom neovisno o energentu, ali i gradova i županija, a cilj je ušteda energije i smanjenje energetskog siromaštva. Energetske uštede pokrivaju sektor kućanstava, usluga, prometa i industrije, a u prilogu Pravilnika navode se brojne mjere i tehnologije kojima se uštede mogu postići te kako će se obračunavati, kako bi se motiviralo obveznike da u to ulažu. U mjere energetske učinkovitosti pripada sve zamislivo - "od igle do lokomotive"; od ugradnje štednih žarulja, aditiva u gorivima, nabave energetski viših razreda guma i električnih vozila do kompleksnijih građevinskih, termotehničkih i strojarskih zahvata u zgradarstvu i industriji. 

Verifikacija i praćenje


SMIV-om se propisuju uvjeti za uspostavu sustava za planiranje, praćenje i ocjenjivanje uspješnosti provedbe politike energetske učinkovitosti, odnosno ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za razdoblje od 2021. do 2030. godine i Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti. 

Također, njime se propisuje i sadržaj Nacionalnog akcijskog plana i godišnjeg izvješća o napretku. Jedinice lokalne i regionalne samouprave i veći gradovi morat će napraviti trogodišnje akcijske planove a za prvi prijedlog imaju rok samo do 1. listopada ove godine, a morat će izvještavati godišnje i o napretku te izračunati svoje energetske uštede postignute kroz samostalne mjere, alternativne mjere ili putem pružatelja energetskih usluga. 
Pokazatelji energetske učinkovitosti računaju se u odnosu na početnu, referentnu godinu, a to je 2007. 
Uštede se mogu postizati brojnim mjerama a njihova učinkovitost izračunavat će se metodama i matematičkim forumulama u Pravilniku. 

Kumulativne uštede

Mjere trebaju biti socijalne i mogu biti i kumulativne, kroz duži vremenski rok, a dokazuju se elaboratom ušteda energije, što će pratiti i verificirati Nacionalno koordinacijsko tijelo. Elaborat izrađuju ovlaštene osobe za projektiranje u području arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike ili za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća, a u njemu za složene projekte trebaju sudjelovati sve struke. Nositelj uštede može prenijeti na stranku obveznicu novu godišnju uštedu i/ili preostalu kumulativnu uštedu. 

Prijenos ušteda evidentira se nositeljima ušteda sukladno sporazumu o kupnji ili sporazumu o prijenosu uštede potpisanom od strane nositelja uštede i stranke obveznice na čije se ime ušteda sporazumom prenosi. Uštede iz tzv. alternativnih mjera politike neće se moći prenositi. Stranke obveznice mogu uštedama i trgovati, ali samo onima koje su nastale uštedama iz tog razdoblja. Stranka obveznica, ako ima višak ušteda, može ih raspodijeliti na naredno razdoblje, a vijek trajanja mjera u pratećim prilozima je i do 25 godina, ovisno o specifičnoj mjeri. 

Pošto je naglasak na ostvarenju socijalnog cilja u sustavu obveza energetske učinkovitosti, zanimljivo je da će se HEP-u kao olakšica priznati smanjeni prihod koji ostvaruje temeljem solidarne naknade i naknade za ugroženog kupca energenta, kao i otpis potraživanja za kupce na područjima na kojima je proglašena katastrofa, a to će morati odkazati financijskim izvještajima.