Najveći projekt energetske obnove javnih zgrada u Hrvatskoj - Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Minerva u Varaždinskim Toplicama, uspješno se privodi kraju. 

Ogroman zahvat odvijao se na više od 30 000 četvornih metara, a uloženo je gotovo 100 milijuna kuna, javlja Varaždinska županija

Nova fasada, vanjska stolarija i integrirana sunčana elektrana dio su ulaganja koja su pretvorila objekt u energetski učinkovit, ali i promijenila vizuru grada. Moderniziran je sustav grijanja, ventilacije, hlađenja i klimatizacije te je zamijenjena unutarnja rasvjeta, sve s ciljem ušteda na energentima koje će iznositi milijun kuna godišnje. Objekt je iz energetskog razreda E prešao u A+, istaknuto je na prošlotjednoj završnoj konferenciji tog projekta EU-a.

 

Strojarsko postrojenje 

"Uspješno smo dovršili projekt energetske obnove našeg najvećeg smještajnog objekta, bivšeg hotelskog kompleksa Minerva, koja je izgrađena 1981., a građevinska bruto površina objekta je 31 580 četvornih metara. Unutar energetske obnove kompletno su obnovljeni svi prostori izvana i iznutra. Kompletno je obnovljena fasada prema uvjetima energetske obnove, zamijenjena sva stolarija i strojarsko postrojenje koje podrazumijeva dizalice topline, budući da se objekt i ranije grijao na termalnu vodu, ovim potezom zamijenili smo kompletno postrojenje, uveli novu tehnologiju", rekao je zamjenik ravnatelja Specijalne bolnice Varaždinske Toplice Damir Mihalić

Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), rekla je kako često boravi u Varaždinskoj županiji, što samo dokazuje koliko se u toj županiji gradi i obnavlja. "Do sada su obnovljene 44 javne zgrade od ukupno 550 zgrada u Hrvatskoj, dakle, 15 posto energetski obnovljenih zgrada upravo je u Varaždinskoj županiji", izjavila je, među ostalim, Košiša Čičin-Šain. 

"U Hrvatskoj je ukupno raspisano i potpisano 550 ugovora ukupne vrijednosti 2,35 milijardi kuna, od toga 1,14 milijardi kuna nepovratnih sredstava", kazao je pomoćnik ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Milan Rezo.