Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti do 1. prosinca 2021. 

Program je izrađen s ciljem pokretanja sveobuhvatne energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra u Hrvatskoj, pritom osiguravajući zaštitu i očuvanje kulturne baštine, izvijestilo je MPGI

Za potrebe izrade ovoga Programa analizirana su i posljedično tome korištena dosadašnja dostupna znanja i iskustva iz područja energetske učinkovitosti vezana na graditeljsku baštinu kroz dostupne podatke, dokumente, projekte i programe. 

Zaštićene zgrade svrstavaju se u dvije kategorije: pojedinačno zaštićena kulturna dobra (pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi) te zgrade koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Program ne obuhvaća zgrade zaštićene kao preventivno zaštićeno kulturno dobro, ni zgrade kao evidentirano dobro.

 

Predviđene mjere 

Kroz Program su razvijena tri osnovna pristupa energetskoj obnovi zgrada. To su pristup s primjenom pojedinačnih mjera energetske obnove; pristup s primjenom integralne energetske obnove te pristup sa sveobuhvatnom obnovom. 

Kroz svaki od navedenih pristupa obnove primjenom predviđenih mjera potrebno je ostvariti minimalnu uštedu od 20 posto godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Qh,nd) ili minimalnu uštedu od 20 posto godišnje primarne energije (Eprim). 

Prioritet obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra su one s najvišom potrošnjom energije i najvećim potencijalom ostvarenja energetskih ušteda te posebice grupa zgrada koje su oštećene u potresima. 

Procjenjuje se da je ukupni nacionalni fond zgrada koje su predmet ovog Programa 26.017.228 četvornih metara.

 

Fondovi EU-a 

"Procjena je da u Hrvatskoj postoji 102.615 zgrada unutar kulturno-povijesnih cjelina, od toga 44.889 u Kontinentalnoj Hrvatskoj te 57.726 u Primorskoj Hrvatskoj. Unutar ovoga broja nalazi se i 1.950 pojedinačnih zgrada koje imaju status kulturnog dobra. Za zgrade unutar kulturno-povijesnih cjelina koje nemaju status pojedinačnog kulturnog dobra ne postoje podaci o klasifikaciji prema namjeni i razdoblju gradnje", objavljeno je na stranicama MPGI-ja. 

Ukupne potrebe za realizaciju programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra iznose 11,43 milijardi kuna u razdoblju do 2030. godine. Navedeni iznos uključuje potrebne investicije u iznosu od 9,13 milijardi kuna te troškove održavanja u iznosu od 2,3 milijardi kuna. Kao izvori financiranja bespovratnih sredstava prepoznaju se fondovi Europske unije te sredstva prikupljena kroz spomeničku rentu. 

Primjedbe, prijedlozi i mišljenja na Nacrt Programa zaprimaju se na adresu e-pošte: energetska.ucinkovitost@mpgi.hr.