Sredinom siječnja bit će objavljen novi javni poziv za energetsku obnovu zgrada u javnom sektoru, vrijedan 380 milijuna kuna bespovratno a bit će trajnog karaktera, rečeno je danas na tematskoj konferenciji namijenjenoj prijaviteljima. Moguća potpora za projekte iznosi od minimalno 40.000 kuna do 40 milijuna kuna, ovisno o stupnju razvijenosti lokalne zajednice. Prijavitelji mogu računati i na podršku Ministarstva EU fondova i regionalnog razvoja za pripremu prijedloga, a bit će moguće doći i do sredstava HBOR-a. To je ministarstvo razvilo sustav e-fondovi koji će olakšati prijaviteljima, smanjiti mogućnost administrativne pogreške, postupak će biti lakši, jeftiniji i brži. Na pozive Ministarstva graditeljstva (MGIPU) od 2014. odazvalo se do sada više od 300 jedinica lokalne samouprave i regionalnih energetskih agencija, a postupak dolaska do sredstava sve je uigraniji. Resorni ministar Predrag Štromar je naglasio da će novca biti i da za to ne treba brinuti niti treba s pripremom projekata žuriti te je pozvao prijavitelje da studiozno rade na pripremi projekata. Preko tog ministarstva osigurano je 2,3 milijarde kuna sufinanciranja, a u periodu od četiri do pet godina očekuju se ukupna ulaganja na razini pet milijardi kuna. Štromar se založio za rast građevinskog sektora i rast zapošljavanja i plaća te je istaknuo nužnost reforme strukovnog obrazovanja koja treba biti usklađena s potrebama tržišta rada. Ministarstvo će tijekom 2018. godine organizirati niz informativnih radionica na koje će se moći prijaviti svi potencijalni prijavitelji a prijave na radionice biti će moguće već od srijede 20. prosinca. Do sada je u energetsku obnovu zgrada uloženo 1,6 milijardi kuna, a riječ je o obnovi 596 višestambenih zgrada i 224 odgojne ustanove, kažu u FZOEU, koji ima konzultantsku ulogu. Od te sume 951 milijuna kuna bilo je subvencionirano, a ukupne investicije iznose 1,8 milijardi kuna. Primjerice, na posljednjem ovogodišnjem pozivu MGIPU-a još je dio zahtjeva ostao za obradu. Kad je riječ o energetskoj obnovi zgrada i primijeni OIE u javnim ustanovama i višestambenim zgradama odobreno je sufinanciranje na razini 125 mil. kn i još nisu svi zahtjevi obrađeni. Prosječne uštede energije na realiziranim projektima, a to su mahom oni iz pilot faze s početka provedbe projekta, iznose 62%. Zabrinjava činjenica da zanemariv postotak projekata u stambenom sektoru ide na cjelovitu obnovu, koja osim građevinskog dijela podrazumijeva i elektrotehnička i strojarska rješenja, dok je kod javnih ustanova taj postotak daleko bolji i iznosi oko 35%. Javne zgrade koje su prije obnove bile u energetskom razredu D nakon obnove prešle su u energetski razred B pa čak i A i A+, a stambene zgrade koje su prije bile energetski razred D i E ušle su nakon obnove u razrede B i C. Na konferenciji je rečeno da se natječaj za energetsku obnovu osobnih kuća može očekivati tek u zadnjem kvartalu iduće godine. Prema dinamici izvedbe očekuje se da će najveći broj do sada financiranih projekata biti izveden 2018. i 2019. i zato je ključno novim pozivima potaknuti dinamiku i postići kontinuitet financiranja i samih radova.