Vladin program energetske obnove javnih zgrada u kratkom će vremenu uroditi konkretnim rezultatima i na području Varaždinske županije. Za nekoliko dana istječe rok natječaja za energetsku obnovu zgrada Gospodarske i Strukovne škole u Varaždinu, vrijednu oko 1.750.000 kuna. Slijedi natječaj za obnovu još tri školske zgrade te zgradu Učeničkog doma u Varaždinu. To su neki od naglasaka s posljednje u nizu “kava sa županom” u dvorištu Županijske palače, na koju je župan Predrag Štromar došao u pratnji Miroslava Huđeka, pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport. 
Zahvaljujući primjeni tzv. ESCO modela u finaniranju energetske obnove javnih zgrada, sredstva za energetsku obnovu školskih zgrada ne izdvajaju se iz proračuna već iz razlike dosadašnjih viših i budućih nižih režijskih uplatnica. Čitav postupak obnove odvija se bez ulaganja škola odnosno županije, a prve uplate na račun tvrtke koja je dobila posao na natječaju uslijedit će kad od distributera energije počnu stizati niže uplatnice kao rezultat uštede u potrošnji energije. Na raspisane natječaje javljaju se tvrtke koje dobivanjem poslova na obnovi zapošljavaju svoje neiskorištene kapacitete, osiguravajući si obročne prihode u duljem roku. 
"Interes tvrtki ogleda se u zapošljavanju slobodnih kapaciteta, a da bi bile sigurne da će im se posao isplatiti trebaju ga dobro pripremiti i kvalitetno izvesti, kako bi uštede bile što veće. Tako mogu računati na brži povrat uloženih sredstava i brže ostvarivanje prihoda. Škole će izvjesno vrijeme plaćati jednake uplatnice za potrošnju energije, a kad izvođači radova budu namireni, njima će taj trošak pasti za, procjenjujemo, tridesetak posto" objašnjava župan Štromar. Tvrtke koje će preuzeti posao obnove mogu ga financirati iz vlastitih sredstava, a za taj je projekt otvorena i mogućnost kreditiranja od strane HBOR-a, pod povoljnijim uvjetima. Na “kavi sa županom” bilo je govora i o javno-privatnom partnerstvu, čijim se uređenjem bavi novi zakon koji bi trebao biti donijet do sredine srpnja. Najbitnija promjena odnosi na visinu sufinanciranja od strane države, koja bi, prema najavama u otplatu sredstava investitorima “ulazila” s 55% ukupnih sredstava. Budu li zakonske odredbe na tragu najava, lokalna bi samouprava mogla odahnuti već 1. siječnja sljedeće godine, odnosno od tog bi datuma država sudjelovala s 55 posto u otplatama rata s naslova JPP-a, prenose Varaždinske vijesti.