Država planira povećati angažman oko dekarbonizacije zgrada te će uskoro resorno Ministarstvo graditeljstva na svojim stranicama objaviti Program za izgradnju novih i obnovu postojećih zgrada do standarda nZEB (niskougljične zgrade). Irena Križ Šelendić drugog dana konferencije Power and Energy Masters u Rovinju u organizaciji Energetike marketing, rekla je da će se napraviti i troškovna analiza koja bi mogla dati temelje da se ambicije u nZEB-u revidiraju. Naime, neke dosadašnje analize na temelju programa obnova škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji su pokazale da je ekonomska isplativost obnove postojećih zgrada do standarda nZEB od 55 do čak 112 godina, kako je navela Goranka Tropčić Zekan iz Klimaproinga. Tropčić-Zekan je upozorila da Hrvatska uopće nije spremna da udovolji zahtjevima projektiranja nZEB zgrada koja objedinjuju visoka energetska svojstva i primjenu minimalno 30% udjela vlastite proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Naime, sve nove javne zgrade koje će se projektirati od početka 2019. trebale bi biti standarda nZEB, a od početka 2021. sve nove zgrade, a zahtjevi za građevinske dozvole podnosit će se bar godinu dana ranije. Ona je konstatirala da je nužna suradnja investitora, projektanata i izvođača jer nema jednoznačnih rješenja. "nZEB ne mora nužno biti skup za nove zgrade, treba ga demistificirati. Kad je riječ o rekonstrukcijama činjenica je da je period povrata investicije jako dug i zato je nužno napraviti multikriterijsku analizu u kojoj će se kvantificirati utjecaj života u takvim zgradama na boravak i zdravlje ljudi", rekla je Tropčić-Zekan.
Tomislav Veliki sa Sveučilišta Sjever govorio je o primjeni ISGE alata kojim se mjeri potrošnja energije i vode u 30% javnih zgrada u zemlji te je zaključio da će u budućnosti uloga korisnika zgrada biti još veća jer će kroz primjenu suvremenih alata sami odlučivati o potrošnji energije i energentu te upravljati energetskim uslugama. HEP Toplinarstvo priprema se za cca 100 milijuna eura vrijedan projekt zamjene toplovodne mreže u Zagrebu, što bi se trebalo financirati iz OPKK programa i biti realizirano do 2023., a Damir Surko govorio je o digitalizaciji CTS-a u Sisku te projektu Termis. Željko Bakula iz vukovarskog Tehnostana zaključio je da su primjenom razdjelnika topline postignute značajne uštede energije u tom gradu te je naveo da trebaju biti ispunjena četiri tehnička  preduvjeta prije ugradnje razdjelnika topline da bi se to postiglo a da građani budu zadovoljni.
Vlasta Zanki iz HEP ESCO-a govorila je o shemama obveznih ušteda koje već sada jako brinu opskrbljivače energijom. Do sada su u bogatijim zemljama koje su ranije krenule s primjenom shema provođene mjere upravljanja i kontrole potrošnje s povratom do pet godina a ne i strojarske mjere koje su skuplje i imaju duži povrat. Zanki drži da su sheme obveznih ušteda izazov ali i prilika koje s ne treba bojati. U nastavku skupa održana je i kraća sekcija o elektromobilnosti u sklopu koje je predstavljen projekt Giantleap splitskog FESB-a te aktivnosti HEP-a oko gradnje punionica za električna vozila.