Hrvatski župani okupljeni u Hrvatsku zajednicu županija uputit će prijedlog Vladi za pokretanje nacionalnog programa financiranja izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije zgrada i infrastrukture. Očekivani rezultati provedbe Programa bili bi poboljšanje i ujednačavanje standarda javnih usluga u Hrvatskoj. Program bi se sastojao od detaljne ex-ante analize sa implementacijskim smjernicama i planom provedbe, nacionalne dokumentacije za provedbu (dokumentacija o nabavi za škole, bolnice i infrastrukturu), uspostave financijskih instrumenata (equity, krediti i garancije) za privatne partnere (društva posebne namjene) te sufinanciranja projekata iz EU fondova putem grant komponente sa ciljem zadržavanju trenutnih fiskalnih izdataka javnih naručitelja i korištenjem tzv. escrow računa (radi osiguranja naplate za privatnog partnera). 

Programom Izgradimo Hrvatsku! predlaže se planiranje 1 milijarde eura  kroz ukupnu alokacija za sufinanciranje kapitalnih ulaganja Programa putem granta te financijskih instrumenata iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (2021-2027.). "U svrhu ubrzavanja investicija u zgradarstvu i infrastrukturi predlažili smo pokretanje Nacionalnog programa Izgradimo Hrvatsku!, programa se temelji na vlastitom znanju, al ii najboljem iskustvu europskih država. Obilježje ovog modela nabave jest obveza privatne strane da projektira, financira i izvrši sve radove, održava i upravlja imovinom te jamči za ugovorene standarde tijekom ugovorenog razdoblja i to s nižim ukupnim životnim troškovima za javnog partnera. Na ovaj način želimo omogućiti pokretanje velikih projekata u Hrvatskoj" izjavio je dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-a.

Nedostaci 

On je ukazao je na nedostatake dosadašnje prakse, ali i potencijalne koristi koje bi se mogle dogoditi okrenemo li se novom načinu razmišljanja. Provedenim analizama ukazana je potreba planiranja financijskih sredstva u iznosu od pet milijardi kuna kroz kapitalne investicije i održavanje za 500 zgrada na području tri županije. Domac ukazuje da tradicionalni modeli (odvojena provedba faza projektiranja i izvođenja radova koji se nabavljaju bez usluga održavanja ili garantiranja raspoloživosti) nose niz ograničenja i rizika. To je financiranje projektne dokumentacije bez jamstava da će se projekt uspješno prijaviti i sufinancirati EU fondovima što predstavlja značajan i nepotreban rizik i trošak za javne naručitelje. 

Drugi rizik je loša kvaliteta projektne dokumentacije i izvedbe građevinskih radova što često uzrokuje visoke neplanirane troškove (vantroškovnički radovi koji u pravilu nisu prihvatljivi trošak za EU financiranje), više troškove održavanja te posljedično lošu razinu pružanja javne usluge. Financiranje vlastite komponente (iz izvornog proračuna ili putem zajma) ograničava mogućnost realizacije većeg broja projekata u kraćem vremenskom razdoblju čak i uz bespovratna sredstva koja su do sada bila na raspolaganju. 

U isto vrijeme, sve raspoložive informacije iz Europske komisije ukazuju da će se u programiranju sljedeće financijske omotnice (2021-2027.) inzistirati na smanjenju bespovratnog udjela i stope financiranja, da će se poticati uključivanje privatnog kapitala i da će financiranje projekata morati biti dugoročno isplativije i učinkovitije. "Hrvatske županije žele ponuditi novi model baziran na konkretnim iskustvima i problemima koje svakodnevno rješavamo na području izgradnje i opremanja škola, održavanja zdravstvenih objekata i izgradnje infrastrukture. Cilj je pružiti što bolji servis našim građanima, ali i potaknuti veće korištenje EU fondova. Prijedlog koji smo usvojili konkretan je korak u pravom smjeru i vjerujem da ćemo ga u partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske uspjšno provesti", istaknuo je u zaključku župan Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija.