Ukupno 12 tvrtki iskazalo je interes za kupovinu kapaciteta LNG-terminala koji bi se trebao graditi na Krku, a te tvrtke zanima zakup od 4 do 6 milijardi m3 plina godišnje, kazao je direktor LNG-Hrvatske Mladen Antunović na Liderovoj 4. Konferenciji o energetskoj budućnosti koja se danas održava u Hypo centru. Iskazani interes za zakupom kapaciteta odgovara predviđenom kapacitetu LNG-terminala, a Antunović kaže da se prilikom potpisa ugovora može dogoditi da se ipak zakupe nešto manje količine od inicijalno iskazanih. Naime, za potencijalne zakupce sudjelovanje na neobvezujućem open-seasonu, koji je LNG Hrvatska pokrenula u siječnju, preduvjet je za daljnje korake, odnosno za potpis ugovora o zakupu kapaciteta. Antunović u iskazanim interesima tvrtki vidi jako pozitivan trend, "jer će investitori u terminal pokazati interes za njegovom gradnjom, kada vide da LNG Hrvatska ima spremne ugovore o zakupu kapaciteta i spreman projekt". Konačna odluka o investiciji (FID) prema njemu trebala bi biti donesena sredinom 2016. godine, a do tada bi trebale biti spremne sve dozvole i prateći ugovori. 
Govoreći u uvodu konferencije ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je istraživanje i eksploataciju nafte i plina, obnovljive izvore energije te HEP-ove projekte kao područja od kojih se najviše očekuje. Inače, Vrdoljaka su na ulazu u Hypo centar dočekali Greenpeaceovi transparenti protiv eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, na što je on odvratio da je spreman "dobiti batine" jer će se bez domaće proizvodnje ugasiti tisuće radnih mjesta, počevši s Petrokemijom i nastavivši se s rafinerijama. "S domaćom proizvodnjom sačuvat ćemo postojeća i otvoriti nova radna mjesta. Primit ćemo i batine, ali napraviti domaću energetiku onakvom kakvu je društvo zaslužuje" poručio je ministar. Najavio je da očekuje da će u drugoj polovini kolovoza za potpis biti spremni ugovori s koncesionarima za istraživanja na kopnu, dok bi ugovori za Jadran trebali biti potpisani prije ljetne stanke. Založio se za realizaciju HEP-ovog projekta TE Plomin C, koji bi trebao donijeti rast BDP-a od 0,5%, a ugovor s Marubenijem, rekao je, bit će vjerojatno potpisan u idućih nekoliko mjeseci. Vrdoljak je najavio da će država "otpustiti" kvotu od 40 MW za bioplinska postrojenja i biomasu, jer je kvota za bioplin nedavno ispunjena, što ga čini vrlo nezadovoljnim jer je riječ o stabilnim izvorima energije sa sirovinom koje zemlja ima u izobilju. 
U sklopu diskusije na okruglom stolu član NO HEP-a Žarko Primorac, osvrnuvši se na "optimistično" Vrdoljakovo izlaganje na početku, kazao je da nismo do kraja ovladali svim elementima energetske strategije, te da nitko ne gleda dalje od par godina, dok bi energetski obzor trebalo gledati s perspektivom narednih 10 do 20 godina. "Nema političko konzistencije. Mijenja se vlast, strategije se eliminiraju i planira se ponovo, a ista situacija je i u poduzećima jer svaka uprava planira iznova. Vidite i sami da o pojedinim istim projektima govorimo već 10-15 godina", rekao je Primorac, konstatirajući da su EBRD i EIB prestali financirati objekte na ugljen, koji će dugoročno biti manje značajan energent. Poručio je da se Hrvatska treba okrenuti obnovljivim izvorima energije.