Desetak dana uoči izbora okrugli stol koji je okupio političare na temu situaciji u INA-i pokazao je da se najveće stranke slažu u namjeri da se kroz arbitražu nastoji vratiti utjecaj u kompaniji, uz paralelne razgovore s MOL-om. SDP-ov kandidat za ministra gospodarstva Siniša Hajdaš Dončić kazao je da njihova koalicija ima dva modela. Jedan podrazumijeva arbitražu i nastavak razgovora s MOL-om, a kao drugu opciju spomenuo je podizanje dugoročnog zajma kojim bi se od MOL-a kupile Inine dionice, a tvrtka bi nakon toga kroz poslovanje otplaćivala kredit. 
Na ideje o kupnji INA-inih dionica HDZ-ovac Goran Marić odvratio je da je neozbiljno govoriti o tome jer na privatnog vlasnika nitko ne može utjecati. "Ako se MOL odluči prodati INA-u tek tada nastupa problem jer nalazišta u Siriji uopće nisu unesena u temeljni kapital tvrtke. Arbitraža neće riješiti sve probleme, ali može dovesti do ukidanja LODO-a (lista ovlaštenja za potpis dokumenata), a MOL se može pridobiti kroz pregovore", rekao je.
Predstavnik MOST-a Dario Čehić, inače član NO INA-e, rekao je da arbitraža, koju Hrvatska provodi pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, neće riješiti sve poteškoće oko funkcioniranja INA-e, ali može pomoći da se promijeni sustav upravljanja kompanijom. Čehić je potvrdio da postoje inicijalni kontakti s tvrtkama u naftnoj branši koje su zainteresirane za vlasništvo u INA-i, a nije riječ o Gazpromu. On drži da treba dobro razmotriti bi li to bilo povoljnije za Hrvatsku, kojoj u svakom slučaju treba partner koji neće zatvarati rafinerije. Čehić je naglasio da Hrvatska nije ni izbliza iskoristila sve svoje pravne mogućnosti za zaštitu svojih interesa. Slično smatra i HDZ-ov Goran Marić koji je istaknuo da se DORH do danas nije očitovao o kaznenoj prijavi HANFA-e o MOL-ovom nezakonitom stjecanju nekoliko ključnih postotaka dionica mimo javne ponude. 
Govoreći o modernizaciji rafinerija Čehić je istaknuo da dokumentacije za obnovu rafinerija nema, a za RN Sisak ne postoje kvalitetne projekcije koliko bi uopće koštalo njezino zatvaranje. Po Mariću i zviždačici Vesni Balenović, kandidatkinji Domovinske koalicije, početak nevolja u INA-i datira u 2003., kada je prodavana INA i sklopljen prvi dioničarski ugovor. Marić ističe da se pravo stanje u kompaniji ne zna, jer u nju nikada nisu ušli DORH, Porezna uprava niti Državna revizija te da je sporazum s MOL-om mijenjan prilikom privatizacije 2003. u "sobi s podacima" pa je ta tvrtka umjesto strateškog partnera postala strateški investitor, koji je u startu dobio kontrolu nad kompanijom.
Balenović smatra da je u slučaju INA-e napravljena veleizdaja za koju bi trebali odgovarati političari Ljubo Jurčić, Slavko Linić, Stjepan Mesić i Tomislav Dragičević, ali i bivši državni odvjetnik Mladen Bajić jer su u privatizaciji zatajili da Ina vrijedi 25 milijardi USD. Balenović kaže da se MOL inicijalno obvezao uložiti milijardu USD u modernizaciju rafinerija koja je trebala biti dovršena do 2008, ali to nije poštovano. Ona drži da se Hrvatska ne bi trebala oslanjati na arbitražu već djelovati kroz vlastito pravosuđe, rušeći dioničarski ugovor iz 2003. i procesuirajući odgovorne. Radnike INA-e pozvala je da stupe u štrajk za svoja prava. Okrugli stol organizirao je INA-in sindikat SING.