Nadu za Hrvatsku u arbitražnim postupcima teškima milijarde kuna probudila je namjera velike većine članica EU da svojim potpisima osnaže odluku Europskog suda u postupku Achmea protiv Slovačke. Na temelju te presude države članice su se obvezale da neće imati međusobne ugovore o zaštiti ulaganja, s obzirom na to da tu tematiku regulira pravna stečevina EU. To bi značilo da bi nevažeći trebali biti i ugovori koje je Hrvatska potpisala prije ulaska u EU, što bi pak moglo biti od presudne važnosti za osam arbitražnih postupaka koje u Washingtonu na Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) protiv Hrvatske vode različiti investitori, od MOL-a do skupine banaka nezadovoljnih “zakonima o švicarcu”. No, kako piše Novi list, u slučaju MOL vs. Hrvatska veselja neće biti! Mađarska nije potpisala zajedničku već izdvojenu izjavu u kojoj specificira da se ti ugovori neće odnositi na one bazirane na Energetskoj povelji, a to je ugovor između MOL-a i Hrvatske. MOL je u tužbi protiv Hrvatske, koja će biti riješena ove godine i to najvjerojatnije u korist MOL-a, istaknuo zahtjev za odštetom od dvije milijarde kuna. Naime, Mađari smatraju da hrvatska Vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka iz 2009. godine. Večernji list je u siječnju ove godine objavio kako računice u Ini pokazuju da su regulatorne odluke hrvatske Vlade nanijele kompaniji u razdoblju od 2011. do 2016. u plinskom poslovanju štetu veću od tri milijarde kuna. Vlada Ive Sanadera se u siječnju 2009. Glavnim ugovorom o plinskom poslovanju obvezala se na to da će od Ine otkupiti tvrtku Prirodni plin, tada jedinog dobavljača prirodnog plina za hrvatsko tržište te da će od INA-e nastaviti kupovati sav domaći plin po cijeni ruskog plina, što je iznimno štetno za državu i korisno INA-i. Hrvatska ugovor nije ispoštovala i zato je MOL tužio državu i traži obeštećenje koje će najvjerojatnije i sudski izboriti jer država već duže vrijeme ne čini ništa u svoju korist.