Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava Austriju da bi njezini ambiciozni ciljevi za dekarbonizaciju mogli ostati neostvareni. U skladu s time, IEA poziva austrijsku Saveznu vladu na dodatne napore na dekarbonizaciji cijele energetike kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o postizanju ugljične neutralnosti do 2040. godine, što je desetljeće prije nego što je to postavila Europska unija. 


Problematični zgradarstvo i promet

Najveće izazove za Austriju pri tome predstavlja dekarbonizacija u području zgradarstva (tj. sustava grijanja) i prometa jer austrijske emisije ugljičnog dioksida još od 2014. godine najviše rastu upravo u tim područjima. Uz to, Austrija nije postavila ciljeve za smanjivanje emisija ni za 2020. ni za 2030. godinu, a osobito u ta dva područja koja nisu obuhvaćena Europskim sustavom trgovanja emisijama (EU ETS).

Ipak, IEA pozdravlja austrijske planove za napuštanjem sustava grijanja na loživo ulje i ugljen do 2035. godine, čime će se ujedno ostvariti energetska sigurnost. Isto tako, treba pozdraviti i najavljenu poreznu reformu čiji je jedan od ciljeva i utvrđivanje stvarnih troškova emisija CO2 u područjima potrošnje energije koja nisu pokrivena EU ETS-om. 


Važnost reverzibilnih hidroelektrana

Austrija je već sada treća članica IEA-e po udjelu obnovljivih izvora jer je taj udio još 2018. godine iznosio 77%, a do 2030. mogao bi narasti na 100%. Značajan udio u tome imaju brojne reverzibilne (crpne) hidroelektrane, koje omogućavaju pohranu električne energije i pružaju fleksibilnost elektroenergetskom sustavu, upravo kako bi mogao preuzimati sve veću proizvodnju iz obnovljivih izvora. 

Uz to, tu je i inicijativa 'Ozelenjavanje plina' kojom se promiče primjena postrojenja za proizvodnju obnovljivih plinova kao što je vodik, čime se također omogućava iskorištavanje viškova proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, objavio je američki portal 'Power Engineering International'.