Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je u siječnju 2015. pokrenula je istraživanje tržišta naftnih derivata s naglaskom na tržište maloprodaje i veleprodaje motornih goriva u Hrvatskoj. Agencija je u istraživanju provela detaljnu usporednu analizu marži koje su poduzetnici zaračunavali u cijenama naftnih derivata u razdoblju godinu dana nakon liberalizacije, s visinom marže koja je bila propisana u razdoblju prije liberalizacije, objavio je AZTN. 
Za potrebe istraživanja AZTN je proveo anketu putem anketnog upitnika kojim je, među ostalim, bilo obuhvaćeno pet poduzetnika koji na hrvatsko tržište stavljaju više od 90% svih goriva – INA, Petrol, Lukoil Croatia, Tifon i Crodux Derivati Dva. Prema podacima prikupljenim u istraživanju, u 2014. godini je na hrvatsko tržište u promet stavljeno ukupno 2,5 milijardi tona tekućeg naftnog goriva. Od toga pet najznačajnijih poduzetnika u segmentu maloprodaje bilježe prodaju od dvije milijarde tona. 
Analiza strukture maloprodajne cijene motornih goriva pokazala je kako se ona sastoji od nabavne cijene, premije energetskog subjekta (marže), trošarine (s uključenim naknadama za HAC, HC i HŽ) i poreza na dodanu vrijednost (PDV). Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena i posebni porezi (trošarine). Nabavna cijena ima udjel od 30 – 35%, posebni porez oko 40% dok PDV u strukturi cijene goriva ima udjel od dodatnih 20 posto. PDV i posebni porezi u cijelosti, a u bitnome i nabavna cijena goriva, predstavljaju elemente cijene na koju sami trgovci ne mogu utjecati. Jedini element cijene koji određuju sami trgovci i koji nije predmet definiranih ulaznih varijabli predstavlja marža. Ona u cijeni litre goriva sudjeluje s najmanjim udjelom, svega pet do 10 posto. 
AZTN je u istraživanju proveo detaljnu usporednu analizu marži koje su poduzetnici zaračunavali u cijenama naftnih derivata u razdoblju godinu dana nakon liberalizacije, s visinom marže koja je bila propisana u razdoblju prije liberalizacije. Istraživanja pokazuju kako su se iznosi marže koje su poduzetnici zaračunavali po litri goriva u razdoblju od godine dana nakon liberalizacije tržišta (veljača 2014. – veljača 2015.) kretali u granicama vrijednosti koje su bile administrativno propisane prije liberalizacije. Istodobno, marže poduzetnika se međusobno razlikuju. Maloprodajne cijene goriva između različitih poduzetnika u jednakim vremenskim razdobljima, bilježe određene razlike u cijenama. Razlike nisu značajne, a u skladu su s utvrđenim činjenicama o strukturi maloprodajne cijene goriva. Upravo različite marže pojedinih trgovaca odražavaju i različite maloprodajne cijene goriva. S obzirom na to kako marže čine najmanji udjel u konačnim cijenama goriva, i razlike u cijenama su neznatne. Rezultati AZTN-ovog istraživanja pokazuju kako se i u Hrvatskoj bilježi fenomen asimetrije u brzini promjene cijena kao i u drugim zemljama. Riječ je o tzv. „rakete i perje“ (eng. „rockets and feathers“) fenomenu u kojem maloprodajne cijene goriva rastu brže kad rastu cijena inputa nego što cijene goriva padaju kada padaju cijene inputa. Takva cjenovna asimetrija ne mora ukazivati na dogovore među poduzetnicima. No, takva mogućnost se ne isključuje ukoliko bi na to ukazivali čvrsti i nedvojbeni dokazi. U tom smislu AZTN će nastaviti aktivno pratiti stanje na tržištu prodaje motornih goriva u Hrvatskoj.