Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić u intervjuu za Jutarnji list najavio je da će HEP ulagati u gradnju fotonaponskih elektrana snage do 10 MW na otocima, ali i na kopnu, a priprema se i ulaganje od 3,7 milijardi kuna u gradnju HE Kosinj, odnosno dogradnju hidroenergetskog sustava Senj. U prosječnoj hidroeloškoj godini udjel vlastite proizvodnje iz OIE u zadovoljenju potrošnje HEP-ovih kupaca je oko 35%, a cilj je povećati udio OIE u proizvodnom miksu na 50% do 2030. Kompanija je ove godine potpisala ugovor o kupovini projekta FN elektrane na Cresu, a sada razgovara o lokaciji i s vlastima na otoku Hvaru. Općenito, kad je ta vrsta obnovljivih izvora u pitanju, HEP je zainteresiran za različita partnerstva s poduzetnicima, institucijama, općinama i gradovima, kao što pokazuju primjeri Cresa i sada Hvara. Strateški plan kompanije je revitalizacija postojećih i gradnja novih hidroelektrana te gradnja ili akvizicija drugih obnovljivih izvora, prije svega vjetroelektrana i sunčanih elektrana. U revitalizaciju hidroelektrana do sada je uloženo 1,4 milijarde kuna, a Barbarić je najavio ulaganje novih 2,2 milijarde kuna kako bi se dobilo novih 160 MW nove snage u postojećim hidroelektranama. HEP ODS i HOPS u ovoj godini trebali bi u mrežu uložiti cca 1,6 milijardi kuna, odnosno šest milijardi u tijeku četiri godine, kazao je Barbarić. Iduće godine tu su gradnja dalekovoda Opuzen-Brist i rekonstrukcija dalekovoda Trogir-Marina i Bilice-Vodice, kao i rekonstrukcija nekoliko trafostanica. HEP planira u mrežu, sunčane elektrane i punionice za električna vozila na obali do 2021. uložiti oko 1,2 milijarde kuna, a do kraja godine plan je postaviti prve brze punionice na pojedinim dionicama autocesta, kao dio međudržavnog koridora kojim se olakšava putovanje električnim automobilima po Europi.