Proizvođač čeličnih legura Steelmin BH iz Jajca u velikim je problemima oko nastavka nedavno prekinute proizvodnje ferosilicija zbog rasta cijene električne energije. Tvrtka naime nije sklopila dugoročan već kvartalni ugovor o dobavi energije za postrojenje za proizvodnju ferosilicija a cijena je s 57 eura/MWh u svibnju porasla na burzama na cca 70 eura/MWh. Steelmine BH mjesečno troši 20.000 MWh pa im je razlika cijene struje u odnosu na ponovni start proizvodnje ferosilicija financijski neprihvatljiva pa trenutno pregovaraju s opskrbljivačima. Tvrtka će ići na dugoročno ugovaranje u budućnosti. 
Još veći problem ima Aluminij Mostar, u kojem 44% udjela drži bosanska država ušao je u fazu nelikvidnosti i po svemu sudeći uskoro prekida proizvodnju. Tu su u igri različite okolnosti među kojima je cijena električne energije samo jedan od nepovoljnih faktora. Elektroprivreda HZHB poručila je kako neće i ne može davati struju onima koji ne plaćaju. ''Naša uprava je stava da nećemo trgovati ni s kim tko ne izmiruje svoje obveze'', poručeno je iz Elektroprivrede HZHB nakon najava iz mostarskog Aluminija da će morati zaustaviti proizvodnju. Rečeno je da je dug u različitim procedurama na sudu. ''Mi ćemo štititi interese elektroprivrede i koristit ćemo sva zakonom dozvoljena sredstva da naplatimo svoja potraživanja'', kažu u Elektroprivredi HZHB. 
Generalni direktor Aluminija Dražen Pandža uputio je uzalud još u rujnu drama­tično pismo vlastima upo­zoravajući kako je ta kompanija u ozbiljnim problemima zbog globalnih poremećaja i nebrige države te zatražio potporu za opstanak ovoga hercegovačkoga giganta za čiju se sudbinu vezuje 10.000 ljudi. Trgovin­ski rat SAD-a s EU-om i ostatkom svijeta doveo je do nevjerojatnih poremećaja na burzama o kojima Aluminij ovisi jer prodaje metal i kupuje sve svoje sirovine, što, uz porast cijene električne energije, čini nemogućim daljnje poslova­nje. Dodatna blokada Rusalovih elektroliza (sraz Rusije i SAD-a) dovela je do toga da je cijena gli­nice iznimno visoka i neizdrživa za većinu elektroliza u svijetu. Na te se parametre ne može utjeca­ti, ali FBiH, koja je i suvlasnik 44 posto dionica, mogla bi napraviti okružje da se prebrodi ova kriza. 
"To znači diferencirane cije­ne električne energije, različite iznose naknada za kućanstva i za industriju, podjelu tereta za troš­kove prijenosa medu izvoznicima i uvoznicima, umanjenje mjera poticanja izvoza energenata i uvođenje snažnih mjera potica­nja razvijanja realnoga sektora. Došli smo do prijelomnog trenut­ka kada je uključenje Vlade FBiH u tu problematiku jedini izlaz jer mi prostora za manevar na tom planu više nemamo, a ako ne dođe do promjene ovoga što sam nabrojio, mi dalje ne možemo" eksplicitan je Pandža. Iako je cije­na aluminija na Londonskoj burzi metala (LME) u srpnju 2018. bila za 195 američkih dolara viša u od­nosu na isti mjesec lani, uspored­ba cijena triju ključnih Aluminijevih sirovina u istomu razdoblju dovela je do tolikoga nerazmjera da je mostarska tvornica, umjesto profita na poskupljenju metala, na poskupljenju sirovina izgubila ukupno 5,2 milijuna KM i doslov­no gubi na svakoj toni proizvedenoga metala. U srpnju je cijena glinice za 190 dolara po toni veća u odnosu na prošlu godinu, kada je bila 307 dolara po toni, a cijena petrol-koksa 515 dolara po toni, dok je lani bila 385 dolara po toni. Tome treba pridodati da je cijena električne energije, s naknadama, premašila strahovitih 70 eura po MWh. Pandža upozorava kako je u prvom polugodištu 2018. BiH izvezla rekordnu količinu električne energije, a da istodobno domaća industrija uvozi struju, bez da postoji cjenovna diferencijacija i olakšice za industriju, kakva primjerice funkcionira u Republici Srpskoj.