Energetski koncern BP objavio je svoje izvješće o proizvodnji i potrošnji energije u svijetu u 2011. godini. Kako se navodi u izvješću, globalna žeđ za energijom je porasla, sve više se troši ugljen, dok je potražnja za naftom na vrlo niskoj razini. Vremenske turbulencije, prirodne katastrofe, političke promjene - 2011. godina je bila sve samo ne dosadna i nesadržajna. To se odrazilo i na svjetsku proizvodnju i potrošnju energije, tvrdi Christof Rühl iz koncerna BP, prenosi Deutche Welle. "Politički nemiri i nasilje u dijelu arapskog svijeta doveli su, prije svega u Libiji, do primjetnog smanjenja iskorištavanja nafte i zemnog plina. Ukupno smanjenje u čitavom svijetu iznosti 72 milijuna tona nafte, što je nešto više od 11 posto potrošnje u Europskoj uniji“, kaže Rühl. Tome treba dodati i posljedice nuklearne katastrofe u Fukušimi. Zbog nje se svjetska proizvodnja enerije smanjila za vrijednost koja odgovara količini od 115 milijuna tona nafte. I pored toga, svjetska potražnja za energijom se povećala za 2,5%. Nastavno na to, reagirala su tržišta. Zemlje OPEC-a, prije svega Saudijska Arabija, primjetno su povećale proizvodnju sirove nafte. U Japanu je zabilježen veliki porast potrošnje tekućeg plina. Europa, u kojoj je potrošnja plina smanjena za 10%, uvozi ugljen iz Sjedinjenih Američkih Država, prenosi DW. "Jako je važna ta fleksibilnost tržišta. To se vidi iz sposobnosti da se poveća proizvodnja, da se jedan energent zamijeni drugim, ali i da se trgovinski putevi brzo promijene. To je sve doprinijelo uspješnom prilagođavanju novim uvjetima."  Ali, uspješno je samo osiguravanje energenata, ali ne i zaštita klime. BP tvrdi da je svjetska emisija ugljičnog dioksida porasla za 3%. Za pristaše teorije o pogubnom utjecaju čoveka na klimatske promjene to je nedopustivo. Tako Regine Günther iz njemačkog ogranka Svjetskog fonda za zaštitu prirode kaže da je situacija alarmantna, ako ne već i katastrofalna. Regine Günther je porast količine ispuštenog CO2 u atmosferi o kojem govori BP nazvala monstruoznim. Ottmar Edenhofer iz Instituta za istraživanje klime u Potsdamu kaže da ga to povećanje ne iznenađuje. "Mi smo na početku velike renesanse korištenja ugljena. S povećanjem potrošnje ugljena povećava se i intenzitet ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu. Kada pogledamo ove podatke, izgleda kao da nikada nije ni održana Konferencija o klimi." Ako današnju proizvodnju ugljena uzmemo kao mjerilo, rezerve ove sirovine bit će dovoljne za nešto više od sto godina, dodaje Edenhofer, prenosi Deutche Welle.