Brodarski institut, koji ove godine slavi 70. godišnjicu postojanja, bori se protiv stečaja, a ključni datum bit će 5. prosinca. Tada će privremeni upravitelj Hrvoje Kraljičković podnijeti nalaz o stanju u tvrtki, a direktor Igor Tripković uvjeren je da stečaja ipak neće biti, piše Poslovni dnevnik. Tripković kaže da su ga proteklih mjeseci kontaktirali potencijalni partneri koji bi uložili u institut koji bi želio prihodovati na komercijalnim te inovativnim i znanstvenim osnovama, za što imaju mogućnosti. Lani su im prihodi bili 13,5 milijuna kuna, no najveći problem je ugovaranja jer tvrtki stalno stečaj visi nad glavom. Za opstanak Brodarskog instituta, koji je plan restrukturiranja izradio 2015. interesa nema Ministarstvo znanosti, koje se godinama oglušuje na pozive u pomoć, no izgleda da su partnere pronašli u CERP-u, koji je vlasnik ove tvrtke koja više nije od strateškog državnog interesa, niti je proračunski korisnik. HBOR i Croatia banka kao i Porezna uprava najveći su vjerovnici Brodarskog instituta, a tu je i dug od milijun kuna za plaće sada samo 54 zaposlena u toj tvrtki. 
Trenutno se pregovara o uklanjanju blokade koja sad dijelom iznosi 10,3 milijuna kuna, a Tripković kaže da su u pregovorima za reprogram kredita s HBOR-om. CERP treba utvrditi detalje 90 milijuna kuna vrijednog trogodišnjeg programa restrukturiranja, napravljenog prije par godina, kojim se nitko nije ozbiljno bavio, a koji predviđa uključivanje privatnih partnera. Niti na inzistiranje, Ministarstvo znanosti mjesecima nije dalo stav o programu restrukturiranja, da bi mu zatim uskratilo potporu, a nije podržalo ni inicijativu FER-a da uloži par milijuna kuna u bazen u kojem bi se vršila robotička istraživanja, već je FER-u ponudilo drugu lokaciju. Čini se da je građevinski lobi bacio oko na vrijedno zemljište u Novom Zagrebu, veličine 130.000 četvornih metara, koje bi željeli pretvoriti u stambeno-poslovni kompleks. No, to baš neće ići glatko jer je Brodarski institut zaštićeni spomenik kulture kojeg je projektirao arhitekt Marijan Haberle, dok je drvenu rebrastu kupolu iznad bazena, raspona 39 metara sa svjetlarnikom projektirao najveći hrvatski graditelj mostova Krunoslav Tonković, te je i danas jedinstvena u svjetskim razmjerima. Dirati u njega ne isplati se samo tako, a ovakvo životarenje potpuno je kontraproduktivno zato što institut sa svojom vrijednom imovinom i bazenima ima odličan potencijal ostvarivati solidne prihode po više osnova.