Hrvatsku industriju čeka sveobuhvatna transformacija na niskougljično gospodarstvo. Kako bi se realizirala, samo energetski sektor će do 2030. morati uložiti 150 milijardi kuna. 

Iako su nam na raspolaganju pozamašna sredstva iz fondova EU-a, tako ozbiljne investicije traže i mobiliziranje privatnog sektora, odnosno suradnju industrije, države i znanosti kako domaće gospodarstvo ne bi dodatno zaostalo za međunarodnom konkurencijom. 

Kakve sve točno izazove taj proces nosi za naše tvrtke bila je glavna tema online okruglog stola Transformacija industrije za održivu budućnost u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, u sklopu Europskih dana industrije. 

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac istaknula je kako moramo ubrzati prelazak na zelenu i klimatski neutralnu industriju jer je tako činimo otpornijom te stvaramo dugoročno pozitivne učinke na zapošljavanja i okoliš u cjelini. 

"Cilj nam je upoznati naše poduzetnike s obvezama u postizanju ugljične neutralnosti. Transformacija energetski intenzivne industrije posebice je zahtjevna po pitanju financiranja. Zato HGK prati razvoj situacije na razini EU-a i promptno informira svoje članice o programima i fondovima koji su im na raspolaganju, kao i o dostupnim sredstvima iz domaćih izvora. Nastojat ćemo pomoći članicama da svoje projekte što kvalitetnije pripreme i prepoznaju prilike za svoj sektor, a ovaj okrugli stol je samo jedan od koraka u tom nastojanju", naglasila je Šćulac Domac. 


Suradnja s državom 

O važnosti transformacije kemijske industrije govorio je predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač koji je poručio kako je za njegovu tvrtku to pitanje "života i smrti", priopćeno je, među ostalim, iz HGK

"Mi smo stabilizirali poslovanje zadnjih godina, međutim ritam ovih ulaganja jednostavno nećemo moći pratiti bez suradnje s državom. Završili smo plan razvoja kompanije, ali da bi došli do top 5 proizvođača amonijaka u Europi potrebne su nam dvije milijarde kuna investicija u idućih pet godina. CO2 jedinice su bile četiri eura prije par godina, a mi smo ih jučer kupovali po 37 eura, to dovodi velike proizvođače u probleme. Moramo stvarati industrijske savjete koja će uključivati male i velike tvrtke, državu, ali i znanost kako bi bili spremni za provođenje velikih projekata. Treba nam ta šira priča i dobro programiranje jer je konkurencija trenutno znatno brža od nas, no taj zaostatak nije nenadoknadiv", izjavio je Žmegač, upozorivši na strateški značaj koji njegova kompanija ima za hrvatsko gospodarstvo. 

"Petrokemija nije pitanje samo Sisačko-moslavačke županije, već cijele države jer čak 40 posto troška poljoprivrede čine mineralna gnojiva, a ona dižu prinose za 50 posto. Dakle, mi bez toga praktički nemamo poljoprivrede", zaključio je.

 

Smanjenje emisija 

Promjene u cementnoj industriji pojasnila je Merica Pletikosić, menadžerica za održivost u Cemexu Hrvatska

"Ovo četvrto trgovinsko razdoblje je izuzetno teško i pokušavamo na razini industrije zadržati konkurentnost i održivo poslovanje. Cementna industrija je po pitanju Europskog zelenog plana postigla jednoglasan stav da podržavamo put ugljične neutralnosti. Nama je bitan životni ciklus, odnosno vrijednosni lanac u kojem se omogućava smanjenje emisija, stoga je suradnja iznimno važna jer ciljevi domaće cementne industrije možda neće biti izjednačeni s drugim zemljama, odnosno neće svi biti jednako opterećeni. Mi kao rubna država EU-a ćemo biti više izloženi i proizvodima iz trećih zemalja, ali ne želimo biti pilot projekt mehanizma Carbon Border Adjustment (CBAM) jer strahujemo kako će biti riješen dio koji se odnosi na besplatne alokacije", rekla je Pletikosić, uz napomenu da se domaća cementna industrija dosta dobro nosi s ispunjavanjem postojećih obveza te da ubuduće očekuje potporu države u iskorištavanju fondova EU-a.