Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić na konferenciji na medije najavio je da će Hrvatska svakako realizirati projekt LNG-terminala na Krku, samostalno ili s potencijalnim partnerima iz Mađarske. Projekt kapaciteta 2,6 mlrd. m3 plina godišnje je sada zapeo jer nema dovoljno iskazanog komercijalnog interesa za zakup kapaciteta - HEP i INA iskazali su interes za cca 560 mil m3 plina godišnje, a ekonomski test je pokazao da je za isplativost projekta nužan zakup bar 1,5 mlrd m3 plina godišnje. Ćorić je naglasio da je riječ o strateški važnom energetskom projektu kad je riječ o diversifikaciji dobave Hrvatske ali i šire regije te da su mađarske tvrtke MVM i MET iskazale interes za sudjelovanje u projektu, odnosno ulazak u vlasništvo terminala. Ćorić je rekao da će se u idućim mjesecima razgovarati s potencijalnim partnerima, ali "većinsko vlasništvo u terminalu svakako će ostati u hrvatskim rukama". Ako ne bude dogovora s Mađarima Hrvatska će sama iz proračuna financirati gradnju terminala, kazao je Ćorić. 
Također, riječi je bilo o budućnosti INA-e, odnosno obnovi dviju rafinerija. Ministar je naglasio da je oko INA-e proteklih godina bilo jako puno politikanstva i vrlo malo rada na jačanju same kompanije. Istaknuo je da je za budućnost INA-e ključno ići u modernizaciju riječke rafinerije izgradnjom koking postrojenja, u što će biti uloženo 3,5 mlrd. kuna, dok poslovni plan predviđa opstojnost poslovanja u Sisku ali s dvostruko manje djelatnika. Ministar drži da je nacrtom novog Zakona o privatizaciji INA-e osigurana "maksimalna moguća obrana hrvatskih interesa" te da oni koji to vide kao put prema prodaji kompanije nisu u pravu. Iako već dvije godine nije bilo praktički nikakvih aktivnosti na povratku kompanije u hrvatske ruke, što je najavio premijer na Božić 2016. Ćorić je izrijekom novinarima potvrdio da država nije odustala od namjere da se domogne većinskog vlasništva u INA-i, gdje MOL ima 49% dionica. Na novinarski upit što će se dogoditi ako netko (npr. MOL) zatraži odobrenje države za stjecanje većinskog paketa, bilo kroz aktivaciju opcijskih dionica (a MOL ima takve ugovore s nekim imateljima dionica) ili na neki drugi način, kako bi stekao većinsko vlasništvo u kompaniji, Ćorić je odgovorio da tada treba predati dugoročni poslovni plan koji mora jamčiti energetsku sigurnost. Prema nacrtu novog Zakona o privatizaciji ministar će tada odlučivati o tom planu i dati ili odbiti suglasnost za stjecanje dionica. Drugim riječima, nije nemoguće, dapače, izgledno je da po donošenju novog Zakona o privatizaciji MOL poveća svoj udio u INA-i. 
Na novinarsku konstataciju kako se nakon svega što se dogodilo, jer MOL nije ispoštovao dioničarski ugovor, uopće može vjerovati MOL-u, Ćorić nije imao jasan odgovor ali rekao je da u "poslovnim odnosima treba imati povjerenja". Kad je riječ o tržištu plina ministar je rekao da će Hrvatska iskoristiti zakonsku mogućnost o reguliranoj cijeni plina za kućanstva do 2021. Cijene električne energije u 2019. neće se mijenjati, a cijena plin najvjerojatnije će se povećati u travnju jer će pratiti rast veleprodajne cijene. Također, za drugi kvartal godine Ćorić je najavio čak 50 milijuna kuna poticaja za mali fotonapon na krovovima obiteljskih kuća. Rekao je da država računa da će kroz novi zakonodavni okvir i poticaje biti izgrađeno 25 MW fotonapona na obiteljskim kućama. Država se priprema za raspis natječaja za koncesije za istraživanje ugljikovodika na Dinaridima a potaknut će i javnu raspravu o istraživanju na Južnom Jadranu, jer uostalom, i Crna Gora to radi.