"LNG terminal strateški je infrastrukturni projekt, koji Hrvatsku dobro pozicionira na energetskoj karti Europe i svijeta. Razmišljanje države mora biti strateško, a s vremenom će se pojaviti komercijalni aspekt u smislu zakupa kapaciteta za okolne zemlje. Naravno, potrebno je voditi računa i o tržištu kad god je to moguće, no u obzir valja uzeti i druge elemente", ocijenio je Tomislav Čorić, ministar zaštite okoliša i energetike na konferenciji Jutarnjeg lista posvećenoj energetskoj strategiji. Zoran Miliša, prvi čovjek RWE-a u Hrvatskoj konstatirao je da Europa ima velik broj terminala čiji utjecaj na diversifikaciju i balansiranje cijene plina je poznat pa se zapitao koji je trošak te investicije na cijene energije. "Volio bih vidjeti ekonomsku isplativost. Što ćemo s terminalom kad ga izgradimo?", bacio je Miliša rukavicu. No, na to pitanje odgovor se na konferenciji od ministra nije mogao doznati. Ministar Ćorić je najavio da će do kraja veljače biti dovršeni odgovori na više od tisuću pitanja koje su u javnosti pobudile podloge za energetsku strategiju, dok će završna verzija strategije ili tzv. Bijela knjiga ići na Vladu i u Sabor u ožujku. Dok je Miliša rekao da se strategija ne bi trebala zvati strategija već prije neke smjernice, a tržište će reći koji energetski miks primijeniti, ministar drži da strategija mora imati svoju težinu i pokazati put i brzinu energetske tranzicije kojoj nema izbora. Iako je ministar u jednom trenutku rekao da "energetska strategija u potpunosti afirmira domaći gospodarski potencijal", Sabina Škrtić, članica Uprave ENNA grupe je upozorila da nacrt strategije ima nesrazmjer u energetskom miksu a plin ključni energent energetske tranzicije te plinska infrastruktura nisu valorizirani. Također, ona drži da bi trebalo paziti da snažno strateško usmjerenje na obnovljivce ima i domaću razvoju komponentu da silan novac ne bi završio u inozemstvu (kroz kupnju opreme op.a.). Naftni konzultant Jasminko Umićević je na drugom panelu rekao da nije shvatio tko će se na koncu očitovati na primjedbe na podloge energetske strategije i da javnost ima pravo znati što je prihvaćeno a što nije i zašto. Član Uprave HEP-a Petar Sprčić najavio je da će do 2030. snažnim ulaganjem u energetske projekte u Hrvatskoj (HES Kosinj, EL-TO Zagreb, sunčane elektrane i vjetroelektrane) nastojati zadovoljiti sve potrebe za energijom svojih kupaca. Ministar Ćorić je najavio da će se raspisati natječaj za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida na četiri bloka površine 12.000 km četvornih. U Dinaridima su pronađene rezerve nafte ali nisu bile komercijalne a Ćorić drži "da smo dužni istražiti što se pod nama nalazi" pa će se lokacije za istraživanja odmaknuti od svih zaštićenih područja prirode. Na te natječaje namjerava se javiti INA, kazao je predsjednik Uprave te tvrtke Sandor Fasimon, koji je rekao da vrijeme ugljikovodika nije završilo ali da INA osim ulaganja u obnovu rafinerije Rijeka razmatra i projekte u sunčanim elektranama i biorafineriju. Energetska strategija naime predviđa da će država već za pet godina imati komercijalno dostupne nove ugljikovodike, jer proizvodnja domaćeg plina rapidno pada, no Fasimon je to demantirao rekavši da se s našim zakonodavnim okvirom može prije reći da to može biti tek 2030. Iako je Miliša ustvrdio da su obnovljivci, napose fotonapon, komercijalno isplativi već za šest do osam godina i to bez poticaja, ministar je najavio da će država potaknuti mikrosolare, a kroz premijski sustav i druge projekte u OIE.