Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP) dobila je novog predsjednika, a to je Dalibor Pudić, član Upravnog vijeća HERA-e i eminentni stručnjak za plin, dok će dugogodišnji predsjednik Miljenko Šunić ostati počasni predsjednik udruge koju je osnovao i godinama vodio, odlučili su članovi skupštine HSUP-a na današnjoj izbornoj sjednici. Pudić je upozorio na nekoliko trendova koji su bitni za sadašnjost i budućnost plinskog gospodarstva. Godine 2007. proizvodnja plina u Hrvatskoj iznosila je 2,7 milijarde m3 godišnje, 2015. pala je na 1,8 mlrd m3, dok su za 2023. projekcije pada na tek 700 milijuna m3 godišnje, čime Hrvatska postaje izrazito uvozno ovisna zemlja. To bi značilo povećanje uvoza na razini 3,3 milijarde kuna godišnje, ili 0,9% BDP-a. Lani je zabilježen pad proizvodnje plina za 13% i rast uvoza od 26%, dok je potrošnja zahvaljujući jakoj zimi, ali i većoj potrošnji poduzetnika u prvih devet mjeseci rasla čak 25,4%. U slučaju da dođe do poteškoća u funkcioniranju Petrokemije može se očekivati rast troška transporta plina, a kada bi budući LNG-terminal rezultirao transportom pola milijarde m3 plina godišnje to bi se na sustav trebalo osjetiti kao potrošnja kutinske tvrtke. Kao zabrinjavajući trend Pudić je istaknuo činjenicu da se 40% kućanstva grije na drva. Naveo je veliki potencijal koji će u budućnosti imati potrošnja autoplina kao alternativnog goriva a smatra i da bi se trebalo zauzeti za uvođenje poticaja za prenamjenu vozila na plin. 
Damir Škugor iz INA-e govorio je o izmjenama Zakona o tržištu plina te naveo da će prema prijedlogu HERA raspisati natječaj za trogodišnji izbor opskrbljivača na veleprodajnom tržištu (OVT) za period 1. 10. 2018.- 1.10. 2021. a ta agencija donijet će i metodologiju za izračun najveće dopuštene cijene po kojoj OVT prodaje plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge. U INA-i priželjkuju postupno i sigurno približavanje krajnje cijene plina za kućanstva cijenama u EU. "U pet godina uložili smo oko četiri milijarde kuna u proizvodnju nafte i plina. Ove godine pustili smo u pogon dva plinska polja u Međimurju i zato pad proizvodnje plina u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 2% manje nego lani u istom periodu", kazao je Škugor apeliravši na državu da ubrza proces izdavanja dozvola za realizaciju istraživačkih aktivnosti i puštanja polja u proizvodnju. Direktor HEP Opskrbe plinom Marko Blažević naglasio je da je transport plina u Hrvatskoj znatno skuplji nego u susjednim zemljama, a govoreći o trošku energije uravnoteženja upozorio je na upitnu točnost podataka na temelju kojih tvrtke rade alokaciju količina plina, zbog čega se stvara potreba za alokacijom energije uravnoteženja koja financijski opterećuje HEP. 
Antonija Glavaš, članica Uprave PPD-a na temu novog zakona konstatirala je da neće biti velikih promjena te se zapitala tko će biti taj opskrbljivač na veleprodajnom tržištu koji će na sebe preuzeti višegodišnji teret financiranja plina i zakupa skladišta, tim više što će opskrbljivači u obvezi javne usluge moći birati žele li od njega kupovati plin ili ne. Ta tvrtka, kao i HEP Opskrba plinom uvjeravaju da nikakvih poteškoća u opskrbi plinom ove ogrjevne sezone neće biti. Plinsko skladište Okoli bit će napunjeno do maksimalnog kapaciteta, a kapaciteti plinskih interkonekcija garancija su sigurnosti dobave. Kao jedna od pozitivnih vijesti istaknuta je činjenica o rastu potrošnje plina u Hrvatskoj, a sve je više potrošača i na koncesijskom području EVN-a u šibenskoj regiji i Drnišu. Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatske govorila je o potencijalima koje nosi realizacija LNG terminala na Krku, za koji se očekuje javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš krajem ovog mjeseca. Ta tvrtka radi i na projektu bunkering stanice za punjenje plovila i kamiona LNG-em, a potencijal regije (Hrvatska, Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska) procijenjen je na ukupno 1,6 milijardi m3 plina godišnje u periodu 2025.-2030. Darko Pavlović iz Plinacra upozorio je na rastući trend uvozne ovisnosti Europe o ruskom plinu, koji će ove godine na ovo tržište plasirati rekordnih 190 mlrd m3 plina. Projekt Sjeverni tok 2 realizirat će se bez poteškoća dok alternativni Južni plinski koridor "visi" zbog niza geopolitičkih okolnosti, a Turski tok mogao bi zamijeniti transport preko Ukrajine od 2019. godine.